BERLIN, Za nekoliko dana Britanci odlučuju hoće li napustiti Evropsku uniju. Napuštanje bi imalo teške ekonomske posljedice, upozoravaju ekonomisti.
Većina njemačkih ekonomista je protiv Brexita. To pokazuje istraživanje Instituta ifo iz Münchena objavljeno polovinom maja. Rezultati ankete provedene među ekonomistima su sljedeći: 85 odsto je protiv Brexita, a deset odsto ispitanih je za.
“Ovi rezultati istraživanja javnog mnijenja se začuđujuće dobro uklapaju u procjenu stručnjaka iz World Economic Survey-a: U aprillu smo intervjuirali više od 700 stručnjaka iz 113 zemalja. 86,6 odsto učesnika je bilo protiv Brexita”, kaže Niklas Potrafke, šef Centra za javne finansije i političku ekonomiju Instituta ifo.
Brexit bi, prema mišljenju 54 odsto ispitanih ekonomista, doveo do velikih gubitaka za ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva. Nasuprot tome, 32 odsto ispitanih očekuje male ekonomske posljedice za zemlju u slučaju Brexita. Kada je riječ o posljedicama za njemačku privredu u slučaju Brexita, 65 odsto očekuje samo manje ekonomske posljedice, 12 odsto smatra da će to jako pogoditi njemačku privredu. Jedan ekonomist je rekao sljedeće:
“Brexit dugoročno donosi ogromne prednosti za cijelu EU jer Velika Britanija predstavlja kočnicu za evropske integracije.”
Evropska centralna banka se doduše nije službeno izjasnila ni za ni protiv Brexita. Ipak neki članovi Savjeta ECB-a ostavljaju dojam opuštenosti. Ewald Nowotny, šef Centralne banke Austrije, smatra kako bi posljedice britanskog napuštanja za evro-zonu bile male.
“Za Britance je izlazak ekonomski lošiji nego za ostatak Evrope”, rekao je Nowotny u razgovoru za njemački Süddeutsche Zeitung.
“Londonski City će izgubiti svoj status”, smatra on.
Nowotny smatra da će brojne prednosti, koje se danas podrazumijevaju, morati biti ponovo ispregovarane.
“Za finansijski sistem ja ne vidim problem, jer se o scenariju Brexita raspravlja već određeno vrijeme”, kaže Nowotny.
“Dođe li zaista do toga, koga bi to trebalo iznenaditi?”
Francois Villeroy de Galhau, guverner Francuske centralne banke, ne gleda na sve tako opušteno. On smatra da bi u slučaju Brexita posebno bilo turbulentno za britanske banke. Ali i za monetarnu uniju bi to imalo posljedice, rekao je de Galhau španskom dnevniku El Pais.
Izlazak iz EU-a bi izazvao neposredni i žestok ekonomski šok, kaže Sajid David, državni sekretar za ekonomiju, inovaciju i obrazovanje. Brexit bi značio gubitak najmanje pola miliona radnih mjesta i ekonomski rast bi unutar dvije godine pao za 3,6 odsto, rekao je David u predstavljanju studije koju je načinila njegova kuća.
3,6 odsto manji privredni rast nego u slučaju ostanka u EU – to bi imalo slične razmjere kao recesija s početka devedesetih, kaže Javid dalje, ali još uvijek manje nego posljedice globalne finasijske krize iz 2008. godine. Zagovornici britanskog napuštanja EU se pozivaju na činjenicu da su prognoze Ministarstva finansija u prošlosti redovno bile pogrešne.
Rastući troškovi i smanjivanje investicija bi u slučaju napuštanja EU-a mogli dovesti do gubitka brojnih radnih mjesta, vjeruju britanski sindikati. Oni smatraju da je u tom slučaju ugroženo ne samo pola, nego čak četiri miliona radnih mjesta. Britanski Savez sindikata TUC (Trades Union Congress) neumorno upozorava na negativne posljedice Brexita.
“Četiri miliona radnih mjesta su u opasnosti”, vjeruje Owen Tudor, rukovodioc Odjela za evropska pitanja pri TUC-u.
Ugrožena su prije svega radna mjesta u izvoznoj ekonomiji, npr. u automobilskoj industriji i hemijskoj branši.
“Vrlo je vjerojatno da će cijene britanskih proizvoda namijenjenih izvozu u slučaju napuštanja EU porasti”, rekao je Tudor.
Dodatna radna mjesta su ugrožena jer bi Velika Britanija kao ekonomsko mjesto poslovanja gubitkom pristupa unutrašnjem tržištu EU izgubila na atraktivnosti”, kaže Tudor. Posljedica bi bila spirala u negativnom pravcu koja bi značila gubitak dodatnih radnih mjesta.
Sindikati osim toga strahuju od erozije prava radnika ukoliko Velika Britanija napusti EU. Milion britanskih radnika bi, moguće je, u slučaju Breixta moralo računati s tim da da će morati raditi duže, upozorava TUC.
Njemačka poduzeća imaju loš predosjećaj za slučaj Brexita. U najgorem slučaju, tako pokazuje studija Banke DZ, bi to njemačku privredu samo do 2017. godine koštalo 45 milijardi evra i čak, moguće, dovelo do recesije. Profitirale bi sa sigurnošću sljedeće branše: savjetnici i advokati koji bi poduzeća morali pripremiti za novo stanje i za te usluge mogli izdati velike račune.
“Štete od Brexita bi bile velike za obje strane”, vjeruje Markus Kerber, šef Saveznog udruženja Njemačke industrije (BDI). On kaže da bi u slučaju Brexita došlo do višegodišnjih pregovaračkih procesa o hiljadama različitih ugovora. Tu se onda, kako kaže, radi o pitanjima pristupa tržištu, o regulatornim standardima i o mnogim drugim pitanjima. Svi bi pokušali iz tih pregovora izvući prednosti za sebe. “Sve prijeti da postane jedan prilično žestok sukob”, vjeruje Kerber. Deutsche Welle
