BEOGRAD, Niske kamate na štednju i finansijska neizvesnost zbog „bregzita” naveli su mnoge vlasnike novca da promjene prioritete ulaganja i da kapital plasiraju u zlato.
U Srbiji ima nekoliko firmi koje se bave prodajom takozvanog investicionog zlata, a to su novčići, odnosno dukati i pločice ili kako ih u narodu popularno zovu zlatne poluge. U jednoj od njih kažu da je zbog pomenutih kriznih faktora interesovanje građana sve veće.
U beogradskoj firmi „Insignitus gold” investiciono zlato se može kupiti u apoenima od jednog, pet, deset, 20, 50, 100, 250 i 1.000 grama.
Znači najveći apoen je poluga od kilogram koja zbog toga što je zlato „teško” ima dimenzije jednog mobilnog telefona. Zlato može da ostane na čuvanju kod njih, neko može da ga čuva u svom kućnom sefu ili u sefu u banci.
Za štednju u zlatu važi da čuva realnu vrijednost kapitala.
Primjera radi, prvi „Fordov” model automobila 1915. godine koštao je 370 dolara, a sada model „mondeo” košta 24.000 dolara. I prije sto godina i sada to je bila vrijednost od 18 unci zlata, što je oko 540 grama.
Zlato čuva vrijednost, ali formalno kamatu ne donosi. Prodavci zlata, međutim, kažu da to nije tako.
– Zbog finansijske nesigurnosti u svetu od početka godine zlato je poskupelo 24 odsto, a samo od juna 11 odsto. Zar to nije kamata od 24 odsto na šestomesečnom nivou – kaže Ljuba Jakić, direktor pomenute firme dodajući da cijena zlata ide ka svom istorijskom maksimumu.
Trenutna cijena na svjetskim berzama sirovog zlata je 38,53 evra po gramu, dok je cijena prerađenog u pločice i novčiće 51 evro po gramu. Ovo ulaganje država Srbija ne oporezuje poput devizne štednje. Politika