BEOGRAD, Srbija je povećala količinu zlata u deviznim rezervama sa 14,9 na 17,2 tone u posljednje dvije godine.
U regionu je Srbija treća sa najvećim rezervama zlata, pokazuje izvještaj Svjetskog savjeta za zlato za 2014. Na prvom mjestu je Grčka koja u rezervama ima 112 tona zlatnih poluga, dok je na drugom Bugarska sa 40 tona. Makedonija je na četvrtom mjestu sa 6,8 tona zlatnih rezervi, dok je Hrvatska svoje zlato prodala prije krize.
– Posljednjih godina Narodna banka Srbije nije prodavala zlato iz deviznih rezervi već je uvećavala. Od izbijanja finansijske krize imamo izražen takozvani “safe haven” efekat zlata (sigurno utočište za ulaganje), pa smo kod centralnih banaka imali trend rasta učešća ovog plemenitog metala – kaže za “Blic” David Mališ, direktor Odeljenja za upravljanje deviznim rezervama NBS.
Mališ napominje da zlato u deviznim rezervama služi kao zaštita od inflacije na duži rok, da obezbjeđuje prinos, omogućava smanjenje rizika deviznih rezervi, ali i da je garancija povjerenja u centralnu banku naročito u vrijeme nesigurnosti.
Zlato se u Srbiji čuva u obliku zlatnih poluga, zlata na računima centralne banke u inostranstvu i kovanog zlata. Najveći dio je u zemlji, dok se mali dio čuva u inostranstvu. Centralna banka ga je kupovala isključivo na domaćem tržištu od Rudarsko-topioničarskog basena „Bor“.
Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Zoran Grubišić pojašnjava da to što Srbija povećava zlato u deviznim rezervama govori da nije izvjestan puni oporavak na finansijskim tržištima u Evropi.
– Najveći dio deviznih rezervi, oko 60 odsto, Srbija drži u hartijama od vrijednosti evropskih zemalja poput Njemačke, Francuske, Belgije i Holandije. Sa zlatom postupa mudro i konzervativno, u njemu drži oko pet odsto deviznih rezervi, a to je ono što se Srbiji i preporučuje. Centralna banka tako smanjuje rizik deviznih rezervi jer nije dobro svu aktivu držati u istom obliku i na jednom mjestu. Zlato takođe štiti od inflacije koja u evrozoni može pojesti prinos koji NBS ostvaruje na hartije u evropskim zemljama – kaže Grubišić.
