SARAJEVO, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević ističe da puna saglasnost za usvajanje zakona o sistemu državne pomoći još nije postignuta, jer nije riješeno pitanje Savjeta za državnu pomoć BiH, posebno njegovo finansiranje.
”Entiteti imaju različite stavove o izvoru finansiranja ovog tijela. Federacija BiH predlaže da se ovo tijelo finansira iz budžeta institucija BiH, a Republika Srpska – iz budžeta institucija BiH i budžeta entiteta u jednakim dijelovima, po jednu trećinu”, pojasnio je Zirojević.
On lično podržava stav Vlade Srpske kao prihvatljivo rješenje, koje se pokazalo uspješnim i u načinu finansiranja i funkcionisanja Fiskalnog savjeta BiH.
Zirojević je apostrofirao i donošenje Zakona o carinskoj tarifi BiH sa oznakom ”E”, čiji je cilj bio usaglašavanje sa evropskim standardima i propisima.
”Glavni razlog za donošenje ovog zakona jeste usklađivanje važećeg Zakona o carinskoj tarifi BiH sa odgovarajućim evropskim propisima, koji se odnose na tarifnu i statističku nomenklaturu, kao i na Zajedničku carinsku tarifu.
Nacrt je izrađen na osnovu mnogobrojnih konsultacija sa ekspertima EU o pitanju sadržaja i strukture, kao i sa mnogobrojnim inicijativama Spoljnotrgovinske komore BiH, privrednih komora entiteta i privrednih subjekata iz cijele BiH” – objasnio Zirojević.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i dvije upravne organizacije u njegovom sastavu – Kancelarija za veterinarstvo BiH i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja – ispunilo je u 2011. godini 29 od 50 planiranih programskih zadatka, tako da procenat ispunjenosti Programa rada za prošlu godinu iznosi 58 odsto.
Zirojević naglašava da je najznačajnija zakonodavna aktivnost ovog ministarstva u prošloj godini bila priprema i upućivanje u parlamentarnu proceduru Prijedloga zakona o sistemu državne pomoći u BiH, čije je donošenje obaveza BiH predviđena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, a koji je jedan od uslova za podnošenje aplikacije za članstvo u EU.
”O ovom veoma zahtjevnom i ključnom uslovu koji, zajedno sa zakonom o popisu stanovništva i implementacijom Odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu `Sejdić – Finci`, stoji pred BiH na njenom putu ka EU, konačnu riječ će dati poslanici Parlamenatarne skupštine BiH”, napomenuo je Zirojević.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa precizirao je da je Savjet ministara u prošloj godini na 24 sjednice razmatrao 83 materijala, čiji je predlagač ovo ministarstvo.
”Dio programskih zadataka u dijelu zakonodavnih aktivnosti (zakoni i podzakonski akti) nije realizovan zbog toga što su bili uslovljeni angažovanjem i dogovorom predstavnika različitih institucija sa nivoa entiteta i zajedničkih institucija BiH u radnim grupama formiranim za izradu prijedloga određenih akata”, konstatovao je Zirojević.
On značajnim smatra to što je Savjet ministara BiH tokom 2011. godine, na prijedlog ovog ministarstva, donio niz propisa iz veterinarske oblasti kojima se sprečava unošenje i širenje određenih zaraznih bolesti u BiH, od kojih je izdvojio Odluku o zabrani uvoza u BiH i provoza preko teritorije BiH peradi i proizvoda od peradi radi sprečavanja unosa influence ptica; Odluku o zabrani uvoza i provoza određenih pošiljki u BiH radi sprečavanja unošenja afričke svinjske kuge; Odluku o zabrani uvoza i provoza određenih pošiljki u BiH radi sprečavanja unošenja bolesti plavog jezika itd.
”Kao značajne ističem i aktivnosti Ministarstva u vezi sa uspostavljanje i početak rada Izvršnog odbora Ovlaštenog organa za sprovođenje projekta mehanizma čistog razvoja Kjoto protokola Okvirne konvencije UN o promjeni klime u BiH, a proveli smo ozbiljne aktivnosti i kada je riječ o osnivanju Foruma za razvoj i promociju preduzetništva u BiH, savjetodavnog tijela Savjeta ministara BiH, nadležnog za davanje mišljenja, preporuka i savjeta u vezi sa mjerama i programima podrške od značaja za promociju i razvoj preduzetništva i malih i srednjih preduzeća u BiH”, dodao je Zirojević.
On je podvukao posebne efekte donošenja mjera koje je Ministarstvo preduzelo u vezi sa priznavanjem carinskih pečata koje je dostavio UMNIK/Kosovo svim potpisnicama CEFTA sporazuma, čime se obezbijedilo puno poštovanje CEFTA sporazuma i zaštita domaćih izvoznika.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH podsjetio je na sastanak Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju, na kojem je konstatovano da je razvoj ekonomske saradnje između BiH i Rusije u toku posljednjih nekoliko godina ima održivu pozitivnu dinamiku, što se ogleda u efektima poslovanja bosanskohercegovačkih i ruskih kompanija na teritoriji Ruske Federacije, odnosno BiH, kao i iskazanim inicijativama za poslovanje u daljoj budućnosti”.
”Ruskoj delegaciji predočili smo da, osim naftnog sektora u kojem Rusi već uspješno posluju u BiH, postoje i druga brojna područja u kojim postoji potencijal za ruska ulaganja. Neka od njih su poljoprivredna proizvodnja, proizvodnja zdrave hrane, metalna i drvnoprerađivačka industrija, saobraćaj, tj. putna infrastruktura, tekstilna i kožarska djelatnost, turizam …”, rekao je Zirojević.
On je upozorio na trend pada stranih investicija u BiH, na šta je Ministarstvo reagovalo tako što je, s ciljem privlačenja novih stranih investicija i poboljšanja poslovnog ambijenta za strane investitore, u saradnji sa Međunarodnom finansijskom organizacijom, provelo pilot-projekat Procjene efekata promjene regulative koji se odnosio na odredbe Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH.
To je rezultiralo pojednostavljenjem procedura registracije društava sa elementom stranog ulaganja u smislu skraćivanja vremena i procedura registracije, te smanjenja troškova, kao i mogućnost ulaganja u namjensku proizvodnju izvan pravila 49 odsto.
Prezentujući efekte provođenja CEFTA sporazuma, on je precizirao da je BiH sa zemljama CEFTA povećala trgovinsku razmjenu u toku prvih devet mjeseci prošle godine za 10,73 odsto, pri čemu je izvoz u pomenutom periodu veći za 278,23 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine ili 14,66 odsto, dok je uvoz povećan za 212,48 miliona KM ili za 7,94 odsto.
”Pokrivenost uvoza izvozom bilježi trend rasta i u toku prvih devet mjeseci iznosila je 75,36 odsto”, naveo je Zirojević i zaključio da je osnovna prepreka rasta izvoza neusklađenost zakonodavstva BiH sa evropskom legislativom, zbog čega bi glavni cilj BiH u narednom periodu trebalo bi da bude što je moguće brže usklađivanje zakonodavstva sa legislativom EU, posebno na planu regionalne saradnje, u koju se ubraja i CEFTA 2006 sporazum. Srna
