VAŠINGTON, Žene su blizu dana kada će prvi put nadmašiti muškarace po brojnosti u radnoj snazi u SAD, što predstavlja istorijski preokret prouzrokovan dugoročnim promjenama uloge žena u društvu i masovnim otpuštanjem muškaraca u aktuelnoj recesiji.
Žene su u junu držale 49,83 odsto od 132 miliona radnih mjesta u SAD, a dobijaju veliku većinu poslova u nekoliko privrednih grana koje rastu, pokazuju najnoviji statistički podaci Ministarstva rada SAD.
To je rekordna brojka za udio žena u radnoj snazi koji snažno raste već decenijama i ubrzava tokom recesije. Ako bude održan sadašnji tempo, žene će postati većina radne snage u SAD već u oktobru ili novembru.
“To je bio istorijski težak put da bude dostignuta ta tačka”, kazala je Hajdi Hartman, ekonomista rada i predsjednik Instituta za istraživanje politike prema ženama.
Ona kaže da promjena odražava sve veću važnost žene u privređivanju, ali da to ne pokazuje punu ravnopravnost.
“U prosjeku, žene rade manje sati nego muškarci, imaju više radnih mjesta s pola radnog vremena i zarađuju 77 odsto plate muškaraca. Muškarci i dalje prevladavaju na visokoplaćenim menadžerskim poslovima”, ističe Hartmanova.
Žene su preuzele dio radnih mjesta nekad rezervisanih uglavnom za mušku radnu snagu, a najveći skokovi njihovog broja zabilježeni su u vrijeme Velike depresije i Drugog svjetskog rata. Ovaj put rast je podstakla trenutna teška recesija, koja je bila surova prema tradicionalno muškim zanimanjima, prije svih, u građevinarstvu i industrijskoj proizvodnji. Do juna muškarci su izgubili 74 odsto od 6,4 miliona radnih mjesta, koliko je nestalo od početka recesije u decembru 2007. godine. Samo u građevinarstvu i proizvodnji muškarci su izgubili više od tri miliona radnih mjesta.
U vrijeme recesije samo su neki dijelovi američke ekonomije i dalje rasli – zdravstvena zaštita, obrazovanje i državna uprava – koje većinom zapošljavaju žene. Prevlast žena djelimično je povećana i finansiranjem, jer je državnim podsticajima novac usmjeren na obrazovanje, zdravstvene službe, te državnu i lokalnu upravu.
Analitičari promjene na američkom tržištu rada, međutim, ne objašnjavaju samo recesijom.
“Jednakost u broju radne snage odražava dugoročne kulturne promjene. Teorija da muškarac mora biti hranitelj porodice se promijenila”, kazala je Morin Med, autor knjige o Vladinoj kampanji nagovaranja žena da rade izvan kuće tokom Drugog svjetskog rata.