BANJALUKA, Direktor banjalučkog Ekonomskog instituta Duško Jakšić upozorio je danas da se u Republici Srpskoj/RS/ i BiH mora shvatiti ozbiljnost finansijske krize, najveće u zadnjih pedeset godina, koja će se neminovno proširiti na cijeli svijet, a koja ovim prostorima može nanijeti dosta štete.
Jakšić je rekao da RS i BiH, kao i zemlje u okruženju koje su još u tranziciji i nisu članice EU, spadaju u red zemalja povećanog rizika kojima se može desiti ono što se zemljama EU ne mora i vjerovatno neće desiti.
Taj povećani rizik se ogleda u velikom spoljnotrgovinskom deficitu koji se pokriva doznakama ljudi koji rade u inostranstvu i drugih oblika prihoda iz inostranstva i može ga umanjiti svaka kriza u zemljama iz kojih novčani priliv dolazi, a može doći i do pada izvoza.
“Opasnost je, kada se radi o finansijskim i spoljnotrgovinskim operacijama, da se zaustavi proces privatizacije koji nije okončan, kao i proces dokapitalizacije privatizovanih firmi. Krediti, među kojima i investicioni, biće mnogo skuplji, povećaće se kamate, pooštriće se selekcija koja će suziti finansijski izbor i to može jako uticati na privatizaciju i modernizaciju firmi”, naveo je Jakšić.
Ilustrujući ove tvrdnje on je naveo primjer brodske Rafinerije nafte, gdje je tokom procesa privatizacije došlo do zastoja usljed toga što kupac nije mogao realizovati neke svoje kreditne aranžmane kod ruskih banaka.
“To je bilo riješeno. Ali, zamislimo situaciju da je u pitanju bio neki zapadni partner i da je situacija bila kao sada, taj problem bio bi mnogo teže, ako ne i nemoguće rješiv”, dodao je Jakšić.
On je upozorio da će krediti postati skuplji za državu, preduzeća i fizička lica, dodajući da na to nemamo uticaja, jer su banke koje posluju na ovim prostorima samo filijale stranih banaka, čija nam je poslovna politika, kao i krajnji vlasnici nepoznanica.
“Na ovo ni Centralna banka BiH nema bilo kakvih mogućnosti uticaja, jer sve i da hoće ona nema mogućnost davanja finansijskih injekcija”, istakao je Jakšić, podsjećajući da su SAD za spašavanje svojih finansijskih organizacija i ustavnova “upumpala” 700 milijardi dolara, cifru koja je veća od ukupnog bruto nacionalnog proizvoda nekih razvijenih zemalja EU.
Prema njegovim riječima, “svijetla tačka” su značajne rezerve Centralne banke BiH kojima, u situaciji velikog spoljnotrgovinskog deficita, pokriva deficit negdje do šest mjeseci, a sve preko tri mjeseca pokrića se smatra dobrim.
“Ako dođe do manjeg otkupa deviza, odnosno kada novac postane skuplji, realno je očekivati pad deviznih rezervi, što bi smanjilo mogućnost pokrivanja spoljnotrgovinskog deficita i taj deficit bi bio poguban”, konstatovao je Jakšić.
On je istakao da garancije za štedne uloge građana do 5.000 KM predstavljaju nizak nivo, i da sadašnja situacija može zaustaviti štednju koja je bila u porastu.
“Možemo se samo nadati, a ništa učiniti, da banke na ovim prostorima neće biti na udaru svojih centrala ili njihovih vlasnika”, rekao je Jakšić.
On smatra da je Vlada RS u relativno dobroj poziciji, jer u ovoj krizi može preko Investiciono razvojne banke /IRB/ premostiti osnovne infrastrukturne, neke socijalne, kao i razvojne projekte.
“Sad treba IRB ojačati i njena sredstva racionalnije koristiti, pošto zaduživanje ne dolazi u obzir određeno vrijeme”, upozorio je Jakšić.
On je izrazio bojazan da bi moglo doći do gubitaka ono malo “grinfild investicija”, koje je RS imala, a koje su trebale biti korištene za uvođenje novih programa i tehnologija.
Jakšić je konstatovao da je RS u boljoj poziciji od Federacije BiH, jer je u FBiH “zapela” privatizacija najkrupnijih kapaciteta i programa, što je Srpska ranije obavila i po tom osnovu sada raspolaže određenim sredstvima.
On smatra da je moguće da dođe i do usporavanja zacrtane stope rasta bruto društvenog proizvoda /BDP/ od 10 odsto godišnje, na što je Vlada RS bila spremna kroz definisanje nivoa razvoja Srpske do 2010.godine.
Kao razlog što RS nema veću stopu rasta BDP Jakšić je naveo stanje u prerađivačkoj industriji.
“Svi sektori u RS su manje -više dobili fizionomiju koja odgovara trenutnom nivou privredne razvijenosti, osim prerađivačke industrije. Tu opada broj zaposlenih, a prerađivačka industrija je veoma bitan privredni sektor i faktor razvoja. To je bitno pogotovo zbog strukture izvoza, gdje dominiraju struja, sirovine i slično, a neophodno je da se u izvoznoj strukturi poveća učešće rada, odnosno proizvoda sa mnogo višom proizvodnom finalizacijom”, zaključio je u intervjuu Srni direktor banjalučkog Ekonomskog instituta Duško Jakšić.