SARAJEVO, Zdravstvenim osiguranjem u Federaciji BiH nije obuhvaćeno više od 337.000 ljudi ili oko 15 odsto stanovništva, pa oni, u slučaju bolesti ili povrede, plaćaju sve zdravstvene usluge, izuzev hitne medicinske pomoći.
Riječ je o licima koja ni po jednom osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju nisu stekla uslove za sticanje statusa osiguranika, uglavnom o licima koja nisu u radnom odnosu, nisu korisnici penzija, niti su prijavljeni zavodu za zapošljavanje, rečeno je Srni u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.
Prema podacima Zavoda za 2011. godinu /pošto podaci za 2012. nisu ažurirani/ najviše zdravstvstveno neosiguranih je u Unsko-sanskom kantonu – skoro 77.000, slijedi Tuzlanski kanton sa oko 60.000 i Zeničko-dobojski kanton sa skoro 55.000 neosiguranih.
Gledano u odnosu na broj stanovnika, najslabija pokrivenost zdravstvenim osiguranjem je u Livanjskom kantonu, gdje trećina stanovnika nema osiguranje, a najbolja u Sarajevskom, gdje je zdravstveno neosigurano 5,5 odsto stanovnika.
U Federaciji BiH u 2011. godini bilo je osigurano približno dva miliona ljudi.
Najviše lica koja ostvaruju zdravstvenu zaštitu zaposleno je – njih 473.043, slijede penzioneri – 370.647, te nezaposlena lica prijavljena na zdravstveno osiguranje – 230. 731, dok 7.082 lica samostalno uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje.
U svojstvu članova porodice osiguranika pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruje nešto više od 800.000 lica.
Najviše zdravstveno osiguranih je u Tuzlanskom kantonu, gdje zdravstveno osiguranje ima 438.000 stanovnika i ovaj kanton, nakon Zapadno-hercegovačkog i Sarajevskog, ima najbolju pokrivenost stanovnika zdravstvenim osiguranjem.
Srbi povratnici u Federaciju BiH zaštitu ostvaruju po istom osnovu kao i ostali osiguranici, ako su ostvarili zakonsko pravo na zdravstveno osiguranje.
“Osim toga, iz budžeta Federacije BiH izdvajaju se namjenska sredstva za obezbjeđenje zdravstvene zaštite svih povratnika koja se uglavnom koriste u zdravstvenim ustanovama Tuzlanskog kantona“, napominju iz Zavoda.
Prosječna potrošnja po jednom osiguranom licu u 2011. godini u Federaciji BiH iznosila je 576 KM, pri čemu je najviša bila u Sarajevskom kantonu – 842 KM, a najniža u Sredonjobosanskom – 434 KM.
Za primarnu zdravstvenu zaštitu, bolničko liječenje i izdavanje lijekova na recept u 2011. godini utrošeno je oko 900 miliona KM, što je za 40,5 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.
Zdravstveni osiguranici u Federaciji BiH plaćaju participaciju za zdravstvene usluge, a vrsta i visina participacije zavisi od kantona do kantona, budući da je njeno određivanje u nadležnosti kantonalnih zakonodavnih tijela.
Osim usluga u javnim zdravstvenim ustanovama, obaveznim osiguranjem u Federaviji BiH obuhvaćene su i neke zdravstvene usluge koje se pružaju u privatnim zdravstvenim ustanovama i ordinacijama.
Uglavnom su to usluge za koje se formiraju liste čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama – poput ultrazvučnih pregleda, koler-dopera krvnih sudova, holtera EKG, amniocenteze i rehabilitacije, a obim ugovaranja usluga na račun zdravstvenog osiguranja u privatnim zdravstvenim ustanovama različit je od kantona do kantona, precizirano je iz Zavoda.
U zdravstvenom sektoru Federacije BiH u 2011. godini bilo je zaposleno 28.657 lica, pri čemu su zdravstveni radnici i saradnici činili 73 odsto. Srna
