Piše: Zdravko Zečević, direktor Odjeljenja za marketing Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EDPF)
Objava pandemije COVID-19 ima privredni, politički i društveni uticaj na globalnom nivou i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) vodi računa kada će je objaviti. Objava pandemije je istorijski događaj, ali nikako ne znači da je virus postao smrtonosniji ili zarazniji, kao ni da je rizik pojedinca veći.
Nije moguće sagledati efekte pandemije COVID-19, jer nedostaje pouzdan vremenski okvir koliko će ista trajati. Međutim, sa velikom dozom izvjesnosti se može pretpostaviti da ona neće trajati identično u svim kolektivitetima (državama), jer su sve države, unutar svog suvereniteta, preduzele određene i različite mjere, u različitim vremenskim momentima (pored zatvaranja svojih granica za opšti promet ljudi i usluga, pa i roba).
Na našem prostoru, Vlada Republike Srpske je donijela Odluku o proglašenju vanredne situacije za teritoriju Republike Srpske. Ta odluka je bila prijeko neophodna, da bi se zaštitilo ono najvrijednije: život i zdravlje ljudi.
Njene sekundarne posljedice se očekuju i svi ćemo ih zajedno osjećati kada ona bude ukinuta. Iako je (pre)rano govoriti o tome, ne znači da se ne mogu praviti razne kalkulacije o tome kolika će šteta biti napravljena, kao i kako je sanirati.
I ova kriza je nesumnjivo prilika. Možda najveća za finansijske organizacije koje imaju viškove likvidnosti. Kreiranje proizvoda, dugoročnog duga sa prihvatljivim grejs periodom će biti prijeko neophodno privrednim društvima već u doba vanredne situacije, a i poslije.
Mnoge djelatnosti će biti pred ozbiljnim izazovom da zadrže stalnost poslovanja, ali će se nesumnjivo njihovi proizvodi i usluge tražiti i nakon prestanka vanredne situacije.
Primjera radi, prosvjeta se liberalno organizovala u rekordno kratkom roku i prilagodila datim okolnostima, te pružila priliku onima na kojima svijet ostaje da konzumiraju nova saznanja i njihove usluge, na način koji je jedino moguć u datim prilikama.
S tim u vezi, ovo je idealna prilika da se učesnici, a posebno regulator(i) tržišta kapitala prilagode novonastalim okolnostima, te da dosadašnji obrasci, pravila i praksa ne budu prioritetan i jedini način, kao i „zvijezda vodilja“ za ovaj i period koji slijedi.
Iznenadni i „nenormalni“ događaji zahtijevaju hitna reagovanja i drugačije modele u odnosu na standradne, one iz „normalnih“ vremena.
Što se tiče dobrovoljne štednje, kao i mnogih drugih oblasti od kojih ne zavisi trenutna egzistencija, sigurno je da je u drugom planu. Ono što je takođe sigurno, proći će i ova pošast, te ćemo vratiti svojim svakodnevnim obavezama i „brigama“. Tada, naš fokus razmišljanja neće biti sveden samo na preživljavanje, nego i na kreiranje što lagodnije budućnosti.
Najvažnija prilika koja nam se kao pojedincima pruža je kako iskoristiti višak vremena, redefinisanje i preispitivanje svih životnih navika, prioriteta i pravljenje planova za budućnost nakon krize. Pa i penzijskih planova, kada dođe vrijeme za to.
Pošto je ovaj događaj bio van zone uticaja, te je takav bio neočekivan i nepredvidiv, sa stanovišta pojedinca može izazvati razna osjećanja. Prije svega, svi smo izbačeni iz zone komfora i svakodnevne rutine, koja sad izgleda pomalo i trivijalno.
Isto tako, nagon za preživljavanjem je kod svake jedinke uvijek prioritetno dominantan, ali se, odmah potom, javlja i poriv za pripadnošću i solidarnosti, kao i empatija za druge.
Svi smo odjednom postali potpuno ravnopravni, jer i oni koji nisu zaraženi ili oboljeli ne mogu biti sigurni da, u jednom momentu, neće učestvovati u prenošenju virusa.
Dakle, u pitanju je neka vrsta kolektivne odgovornosti i svijesti za primarnu bezbijednost svih, nešto kao prećutni (i izričiti, jer podliježe sankcijama) društveni dogovor.
Često se kaže da nemamo razloga da se nerviramo za stvari na koje ne možemo uticati, što se donekle može primjeniti i za ovaj slučaj.
Odlično je što ipak možemo, unutar svog mikro svijeta, uticati da se korona virus ne širi, prateći izdata uputstva od nadležnih organa, čime proaktivno utičemo na smanjenje posljedica.
10 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nadam se da će poslije ove pošasti, država i entiteti dramatičnno požuriti sa digitalnom agendom, prije svega sa elektronskim potpisom, koji je osnova za brže, lakše i jednostavnije funkcionisanje javne uprave, kao i drugih institucija i organizacija u BiH. Davno je došlo vrijeme da potpis i pečat bude zamijenjen elektronskim certifikatom, a ne da za svaki papir treba potpis, pečat, te trči tamo, te trči ovamo. Inače, što manje gubljenja vremena po šalterima, to bolje, nevezano za Korona virus.
Mjere:
1) oslobađanje plaćanja poreza na dohodak i svih doprinosa + min. 50 posto participiranje u plaći
2) ukidanje svih parafiskalnih nameta
3) ukidanje svih komunalnih naknada / Gradovi i općine
4) moratorij na kredite i leasinge 1 godina bez naknade i kamata
5) HEP i Ina i ostale energetske tvrtke u vlasništvu/suvlasništvu države – drastično smanjivanje cijena struje, plina i goriva
6) ukidanje plaćanja svih nameta gradovima i općinama
7) Plaćanje PDV-a po naplati
8) Ukidanje plaćanja akontacije na dobit
inicijative „GLAS PODUZETNIKA“ Hrvatska
Izgleda da je ovaj Zecevic pravi ekspert. Zna li iko koji je fakultet završio?
Dosadašnje krize su pokazale da je vanredna situacija prilika za kartu u jednom pravcu. Što više kriza, uz ionako propalu državu, riješenje je samo u jednom smjeru. Sad nas je više u dijaspori, a već je sad vidljivo, da kroz koju godinu, BiH će postati država penzionera, ako već nije, pošto niko na vlasti ne razmišlja ozbiljno i odgovorno o budućnosti ove zemlje.
Postali smo društvo i država u kojoj je prikupljanje poreza najvažniji ekonomski poduhvat. I dok, preko puta, u Srbiji, niču nove fabrike kao pečurke, ovdje i postojeće se gase. Nije ni čudo zašto samo marketi, pekoteke, kladionice, benzinske pumpe, apoteke…rade punom parom. Mi smo svedeni na hranu, lijekove, naftu i igre na sreću. Ništa se ne mijenja, osim fasada na zgradama.
Izgleda da ovom “evropskom” penzionom fondu vanredna situacija jeste da u ovoj tzv. maznu pare od ovih buzetlija sto im firme uplacuju u ovaj tzv “penzioni” fond. Dajem im maksimalno dvije godine dok ne prerastu u aferu i prodju kao Farma iz Topole, ono preduzece Nikola Tesla sto je trebalo proizvoditi elektricne automobile, i mnogo je slicnih primjera nazalost.
Kada sam čuo prvu najavu deset mjera za pomoć privredi, moja prva reakcija je bio sljedeći komentar na fejsu: „Ovo na žalost nisu mjere, ovo se mogu nazvati nemjere za pomoć gospodarstvu, ili možda bolje mjere za zabijanje zadnjeg čavla u lijes gospodarstva u Hrvatskoj. naravno, nisam bio u pravu – umjesto deset besmislenih mjera, dobili smo preko šezdeset besmislenih mjera! Nema smisla u ovom tekstu ponavljati ono što su drugi poduzetnici komentirali o mjerama, ali ovo izgleda kao da su Vili Beroš i Alemka Markotić po koronavirusu udarili terapiju mlakim čajem od kamilice i C vitaminom. S obzirom na kreativnost hrvatskih „kontroverznih poduzetnika“ ono što možemo očekivati s ovakvim mjerama je i novi val inovativnosti u načinima kako smuljati u ovo vrijeme krize. U ovom području očekujem inovativne primjere od kojih će se nam svima vilice otegnuti do poda. Preprodaja zaštitnih maski i slične nepodopštine su tek početak.
Jos ne saznasmo sta je ovaj expert Zecevic ima od skole?
Pravo
Covjek u ovom tekstu apsolutno nista rekao nije… Sve iz supljeg u prazno… I ako mogu da primijetim prilicno los stil izrazavanja za jednog pravnika (bez uvrede). Pozdrav
lik mlatio pare legalnom pljackom ljudi u investicionom fondu, zatim mlatio pare legalnom pljackom ljudi u penzionom rezervnom fondu i sad mlati pare supljom u nekakvom dobrovoljnom fondu koji gleda kako da mazne lovu od betera u drzavnoj upravi