BANJALUKA – Pravdajući se borbom sa profesionalnim žaliocima, Parlament BiH je izmijenio i dopunio Zakon o javnim nabavkama BiH, koji je ove sedmice stupio na snagu.
Međutim, oni koji godinama prate procese u ovoj oblasti upozoravaju da je država, slučajno ili namjerno otežala posao pravim ponuđačima koji pokušavaju da dobiju ugovore, jer će kako ocjenjuju, biti demotivisani da se žale.
Naime, rokovi za žalbu teku od momenta objave tendera, umjesto od momenta preuzimanja tenderske dokumentacije, što je do sada bio slučaj, a naknada za pokretanje žalbenog postupka, koja je novim zakonom povećana za 50 odsto se uplaćuje odmah.
Dokaz o uplati se dostavlja ugovornom organu kojem je dato pravo da ocjenjuje da li je transakcija izvršena. Ukoliko smatra da nije, preostaje mu samo tužba sudu i proces koji nekada može trajati i preko dvije godine.
Naime, na tu odluku ponuđač nema pravo žalbe, niti se nabavka obustavlja i jedino što može je pokrenuti upravni spor do čijeg okončanja i sam posao može biti okončan, pa se postavlja pitanje svrsishodnosti.
U tom slučaju jedina šteta za ugovorni organ su sudski troškovi koji su minorni u odnosu na činjenicu da su obezbijedili da postupak teče nesmetano.
Advokat Dražen Vidaković iz Banjaluke sa velikim iskustvom u javnim nabavkama u razgovoru za CAPITAL kaže da je iz teksta izmjena i dopuna zakona vidljivo da se sa istim ne zaustavljaju „profesionalni žalitelji“ nego da se ide sa demotivisanjem savjesnih učesnika da uopšte izjavljuju žalbe na tenderske dokumentacije za koje smatraju da nisu u skladu sa zakonom.
Prema njegovoj ocjeni, zakon se uopšte nije trebao mijenjati po hitnoj proceduri, bez javnih konsultacija i učešća struke i privrednika.
“Ako je cilj bio samo zaustavljanje profesionalnih žalitelja, onda nema nikakve opravdanosti za povišenjem visine naknada za pokretanje žalbenog postupka, koje su paušalno povišene za čak 50 odsto u odnosu na trenutno važeće. Na taj način se demotivišu savjesni ponuđači da uopšte ulažu žalbe”, kaže on.
Prema njegovom mišljenju, ugovornom organu je data prevelika moć.
Naime, kako smo to već naveli, u skladu sa izmjenama ugovorni organ provjerava da li dostavljen dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka i ako ugovorni organ utvrdi da nije, odbacuje žalbu kao neurednu i na taj zaključak se ne može izjaviti žalba KRŽ-u, nego samo pokrenuti upravni spor.
“Ako se uzme ta odredba, zajedno sa zahtjevom da dokaz o plaćenoj naknadi mora biti takav da se iz istog može „nesumnjivo utvrditi da je transakcija izvršena“, otvara velike mogućnosti za manipulacije od strane nesavjesnih ugovornih organa. Šta će se smatrati valjanim dokazom da je transakcija „nesumnjivo“ izvršena!? Preširok pojam, a upravni sporovi predugo traju i dok žalitelj dokaže da je uplatio naknadu i dostavio valjan dokaz, postupak javne nabavke će već biti okončan a ugovor dodjeljen i izvršen. Dok se praksa raščisti po navednom pitanju pred Sudom BiH proći će nekoliko godina”, kazao je Vidaković.
Zbog toga on pita zašto se dokaz o plaćenoj naknadi ne tretira na isti način kao i ostali razlozi za odbacivanje žalbe i gdje se na takav zaključak uredno može izjaviti žalba Kancelariji za razmatranje žalbi BiH.
Zbog svega, dodaje, pitanje je da li je ovo rješenje uopšte u skladu sa Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, a kojom se garantuje pravo na djelotvoran pravni lijek.
Vidaković smatra da se ova izmjene nisu smjele desiti a da se ne reformiše i član 100 Zakona u cijelosti, a koji se odnosi na postupanje ugovornog organa po žalbi.
“Dakle, bila je neophodna reforma na način da ugovorni organ kao stranka u postupku može samo isticati procesne prigovore i da žalbu zajedno sa svojim izjašnjenjem prosljeđuje KRŽ-u na nadležno postupanje, a ne da ugovorni organ odlučuje po žalbi. KRŽ bi onda kao nezavisan organ nadležan za rješavanje žalbe cijeneći navode iz žalbe, izjašnjenje ugovornog organa i druge dokaze rješavao po istoj”, zaključuje Vidaković.
TI BiH: Problem za mala i srednja preduzeća
I u Transparency internationalu BiH su uvidjeli slične probleme. Kažu da će zakonske izmjene najveći problem napraviti ponuđačima koji su po veličini mala i srednja preduzeća.
“Problem profesionalnih žalilaca je kompleksan i zahtijeva sistemski pristup ne samo žalbenom postupku već i ponašanju ugovornih organa, a ovakvim izmjenama se toj pojavi neće stati u kraj. Logičnije bi bilo da je uvedena na primjer obaveza upućivanja pitanja ugovornom organu putem portala za javne nabavke prije žalbenog postupka, nego povećanje iznosa naknada za pokretanje postupka”, kaže Damjan Ožegović iz TI BiH.
Po njegovoj ocjeni nije nepravdano to što je ugovornom organu dozvoljeno da kao prvostepeni organ odbacuje neuredne žalbe, ali samo u slučaju kada postoji mogućnost žalbe, odnosno pravni lijek, što ovde nije slučaj.
Inače, u obrazloženju zakona se navodi da se on donosi kako bi se zaštitio sistem integriteta javnih nabavki i zaštita javnih sredstava od zloupotreba te da se vodilo računa da se ni na koji način ne uskrati pravo na pravnu zaštitu.
“Situacije “profesionalnih žalioca”, odnosno svih koji zloupotrebljavaju postupak javne nabavke poprimile su obilježja posebno opasnog koruptivnog žarišta u procesu, te je valjalo hitno djelovati pripremom ovog zakonskog rješenja”, navodi se obrazloženju zakonskih izmjena.
Ocjenu novih zakonskih izmjena tražili smo i od Agencije za javne nabavke BiH i Kancelarije za razmatranje žalbi, a odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo.
Podsjećamo, CAPITAL je opširno istraživao i pisao o profesionalnim žaliocima, a u tekstu “Borci protiv korupcije zbog naknada ruše tendere”, smo do detalja otkrili na kojim principima rade i funkcionišu.
CAPITAL: Dejan Tovilović
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ako se neko od čitalaca duže i ozbiljno bavi javnim nabavkama, molim da se oglasi makar ovako u komentarima.
Dakle, krenimo redom:
1.Ozbiljni ponuđači redovno i ažurno prate portal JN, preuzimaju TD na vrijeme i nemaju ovakvih problema sa žalbenim rokovima. Profesionalni žalioci to rade zadnjeg dana roka da preuzmu, pa čekaju zadnji dan žalbenog roka da ulože žalbu. Namjerno blokirajući postupak bez ikakvih posledica. Štetu trpi UO i savjesni ponuđači.
2.Po ovoj izmjeni UO dobije ili ne dobije dokaz o uplati naknadi za žalbu i samo postupa po zakonu. On ne odlučuju o daljem toku žalbe. UO samo postupa. Žalioc sam odlučuje da li će da uplati naknadu ili ne. Onaj ko vjeruje da je u pravu i ima argumente, uvijek uplati naknadu jer vjeruje u svoju žalbu. Kad uspije u žalbenom postupku pred KRŽ-om naknada mu se vraća. Ovim izmjenama postupak je ipak ubrzan za minimalno 10-ak dana.
3.Naknade jesu povećane u odnosu na prethodne i to je možda i neopravdano.
4.Upravni spor je i prije ovih izmjena jednako trajao, tako da povodom ovih izmjena nema nikakvih promjena u pogledu prispitivanja njegove svrsishodnosti.
5.Problemi sa profesionalnim žaliocima su poznati godinama, a javne konsultacije su bile otvorene pozivom AJN u decembru 2023. godine. Svi koji koriste portal JN i posjećuju sajt AJN (a to su svi koji imaju ikakve veze sa javnim nabavkama) su imali priliku da učestvuju i dostave svoje mišljenje. Zakonsko rješenje je vjerovatno rezultat toga.
6.Pitanje urednosti žalbe vezano za izmjenu ZJN za UO se svodi sa uvedenu obavezu provjere da li je u propisanom roku dostavljen dokaz o uplati ili nije. Ako jeste, sve ostaje isto, a KRŽ će kao drugostepeni organ provjeravati priliv uplata u budžet kao i do sada. Cilj je bio da se onemoguće fiktivne žalbe radi zloupotrebe instituta pravne zaštite na štetu UO i savjesnih/ozbiljnih ponuđača.
7.Izgleda da advokati pokušavaju vratiti suspenzivno dejstvo žalbe čak i kad nema uplate, a to i jeste problem koji godinama uništava sistem JN u BiH zbog zloupotreba od strane nesavjesnih učesnika (profesionalnih žalioca).
8.Ponuđači već godinama imaju mogućnost postavljanja pitanja preko portala JN. Normalni i savjesni ponuđači to i koriste kada im nešto u TD nije dovoljno jasno i to je sasvim normalan mehanizam. Profesionalni žalioci to koriste samo kada im to odgovara, a za njihov način rada to i nije toliko bitno. Oni zloupotrebom suspenzivnog dejstva žalbe prije ove izmjene ZJN blokiraju postupak dostavom dokumenta koji se samo zove žalba, a sadržaj dokumetna je skoro nebitan ako im je u konkretnom slučaju paraliza postupka na 30 ili više dana. Jednostavno ne uplate naknadu i svi drugi trpe štetu, samo oni ne.
Zato su i važne ove izmjene. Da se stvari pomjere sa mrtve tačke i onemogući urušavanje sistema JN.
Generator problema teško da moze bit dio rješenja, generatori su osobe iz sistema koje su vidjele slabosti, izasle iz sistema i iskoristili sistem za bogaćenje preko famoznih advokatskih troškova. Bivši članovi URŽ, AJN, nevladinih organizacija koji su bili najglasniji u priči o korupciji, postali su glavni i najproblematilniji akteri u priči o profesionalnim žalitelja. Doneseno zakonsko rješenje je nakaradno i nije osmišljeno do kraja, koje će nove probleme proizvesti tek predstoji da se vidi. U prvu ruku će finansijski iscrpiti sve žalitelja i regularne ponuđače i profesionalne žalitelja zbog obavezne uplate samim tim će znatno smanjit broj izrečenih žalbi ko god učestvuje na više postupaka.
I dalje u sjeni ostaje najveći problem javnih nabavki to je realizacija ugovora i kontrola realizacije ugovora, o kojoj niko ne priča, a gdje se u stvari krije 90% ledenog Brijega za one koji prođu. Pa tako umjesto ugovorene kvalitetne robe, radova ili usluga i cijene za kvalitet iste , dobijete najnižu kategoriju po najvišoj cijeni, ili kvalitetu i cijeni koju uklapaju u ponudu, bez obzira na specifikaciju i ponuđeno.