SARAJEVO, BANJALUKA – Privredna komora Federacije BiH poslala je pismo na adrese najviših predstavnika vlasti u BiH kako bi oni svojim ovlaštenjima pružili podršku u rješavanju gorućeg problema s kojim se već dvije godine suočava građevinski sektor BiH u Njemačkoj, a to je predugo čekanje na vize za detaširane radnike.
Pismo je poslato na adresu članova Predsjedništva BiH, te Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, Mirku Šaroviću, ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Igoru Crnatku, ministru spoljnih poslova BiH, kao i Privrednoj komori RS, kako bi zajedno preduzeli određene korake.
Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić kaže da je problem isključivo do procedure koje se drži Ambasada Njemačke.
“Očekujem veliku borbu. Već dvije godine upozoravamo na ovo i sve je teža i teža situacija, te se mora reagovati u narednom periodu. Iz sistema bi trebalo da se razdvoje detaširani radnici od ostalih koji apliciraju za vize. Takav model za uspješno rješavanje problema termina za vize već je primijenjen u Srbiji. Dakle, potrebno je isto primijeniti i u BiH. Komorski sistem je jedinstven u stavu da se preuzme ovaj model i tako efikasno riješi problem”, ističe Jašarspahić.
Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović istakao je da se u prijedlogu koji su izradile entitetske komore u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH, i u pisanoj formi dostavile nadležnim Ministarstvima na nivou BiH (MVTEO, MIP), predviđa rješavanje ulaznih viza u roku od pet dana od dana predaje kompletirane dokumentacije. Ova inicijativa, podvlači, još nije dala željene rezultate.
Jašarspahić i Petrović naglasili su da se trenutno na termin za vize čeka po nekoliko mjeseci, a da se ranije čekalo do 15 dana, te da se tehničkim preprekama ne može opravdati gubitak 2.000 postojećih, međudržavnim sporazumom osiguranih radnih mjesta.
“Takva situacija ne odgovara ni njemačkim poslodavcima, jer tako gube ugovore s kompanijama koje su se dosad pokazale kao efikasne. Sa žaljenjem moramo konstatovati da je ova administrativna barijera onemogućila realiziranje međudržavnog sporazuma kojim je garantovano pravo na rad 2.000 radnika u Njemačkoj. U prethodne dvije detašmanske godine, zbog ovih problema oko 350 radnih mjesta je izgubljeno, a u narednim godinama se očekuje dalji pad korištenja odobrene kvote”, navodi Jašarspahić.
On ističe da analize pokazuju da privrednici rješenje za ovaj problem pronalaze u izmještanju firmi izvan BiH, a da građevinari koriste mogućnost pojedinačnih odlazaka i zapošljavanja kod njemačkog poslodavca.
Petrović je rekao da je činjenica da, kako u RS, tako i u kompletnoj BiH, nije realizovan znatan broj detašmana u detašmanskoj 2017/2018. godini.
“Ako bismo posmatrali mjesečni nivo, to je oko 300 detašmana”, istakao je Petrović, koji podsjeća da je obrazloženje Odjela za vize Ambasade SR Njemačke u BiH da zbog velikih gužvi nisu u prilici u traženom roku izdati ulazne vize privrednim društvima koja posluju na osnovu Sporazuma o detašmanu.
“Ovo je problem koji direktno utiče na sklapanje ugovora naših firmi s njemačkim partnerom, jer njemačka strana traži brz početak realizacije ugovora u roku od oko 30 dana, što je u ovakvim uslovima dobijanja ulaznih viza nemoguće. Takođe, direktno utiče i na sprovođenje međudržavnog sporazuma, a samim tim i na 2.000 radnih mjesta u BiH”, kaže Petrović.
Prema njegovim riječima, prihodi ostvareni po ovom osnovu u RS su oko 35 miliona evra, a oko 80 odsto ovih sredstava po raznim osnovama godišnje se slije u RS.
Na nivou kompletne BiH prihodi dostižu oko 100 miliona evra.
Sabina Jakupović, izvršna direktorica “Chenco” Sarajevo, firme koja se bavi hidroizolacijom, a ujedno i direktorica predstavništva te firme u Njemačkoj, kaže da se trenutno s ovim problemom susreću sve bh. firme koje imaju detaširane radnike.
“Stavljeni smo da na termine čekamo izuzetno dugo. Imamo ugovore koje smo potpisali, a nema termina da se radnicima izvade vize”, rekla je Jakupovićeva.
Ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak međutim kaže da su ovo pitanja koja su isključivo u nadležnosti institucija Njemačke i njemačke ambasade u BiH.
“O tome je zadnjih godina razgovarano s našim partnerima iz Njemačke i oni znaju za taj problem, ali to je zapravo materija na koju mi ne možemo uticati”, rekao je Crnadak. Nezavisne novine