MOSKVA, Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da nezaposlenost i velika zavisnost od izvoza energenata ostaju i dalje veliki izazovi za privredu njegove zemlje, koja bi trebalo, prema njegovoj ocjeni, potpuno da se transformiše u narednih 10 do 15 godina.
“Nezaposlenost je najveći problem koji moramo savladati”, rekao je Medvedev, a prenio 1. kanal ruske televizije.
Ruska stopa nezaposlenosti se, doduše, u avgustu smanjila na najniži nivo za osam mjeseci – na 8,1 odsto, ili 6,2 miliona ljudi. U martu je, međutim, broj lica bez zaposlenja bio znatno veći, jer je tada 10,2 procenta od ukupno raspoložive radne snage bilo na biroima rada.
Medvedev je ipak upozorio, komentarišući najnovije podatke o padu nezaposlenosti, da je još rano tvrditi kako je taj problem riješen.
“Mi ćemo promovisati ekonomski rast i pružićemo priliku našim industrijskim preduzećima za razvoj, ali najvažnije je zadržati kontrolu nad nezaposlenošću”, rekao je Medvedev.
On je dodao, objašnjavajući negativne efekte globalne privredne krize na rusku ekonomiju, da je rublja u proteklom razdoblju izgubila oko trećinu ranije vrijednosti u procesu postepene devalvacije i da su devizne rezerve zemlje, koje su u istom periodu opale takođe za trećinu, sada stabilne.
Rusija trenutno ima devizne rezerve “teške” oko 411 milijardi dolara, prema blizu 600 milijardi početkom avgusta prošle godine, navodi se u najnovijem izvještaju njene centralne banke.
“Ja mislim da onda kada značajan dio naših prihoda bude ostvaren ne na račun energetskih sirovina već nekih drugih proizvoda, u razmjeri od najmanje 30 do 40 odsto, tada ćemo moći da kažemo da već živimo u drugoj zemlji i drugoj ekonomiji”, rekao je Medvedev.
Ministarstvo finansija Rusije procjenjuje da bi takva promjena mogla da se dogodi ranije nego što to Medvedev očekuje, jer predviđa da bi prihodi zemlje koji ne potiču od energetskog sektora mogli iduće godine da se uvećaju na 54 odsto vrijednosti cjelokupnog budžeta Rusije.
Podaci ruske carine pokazuju, inače, da je u periodu januar – avgust ove godine izvoz energenata obuhvatio oko 40 procenata svih eksportnih prihoda zemlje.
Medvedev je ocijenio da Rusija “nije veoma bogata zemlja” koja se suočava i s neprihvatljivo visokim stepenom siromaštva.
On je obećao da će socijalna potrošnja u Rusiji nastaviti da raste uporedo sa stepenom oporavka njene ekonomije.
Uprkos tekućoj ekonomskoj krizi, ruski budžet će biti socijalno orijentisan, obaćao je Medvedev i istovremeno najavio nastavak bitke za smanjenje inflacije na pet do sedam odsto godišnje.
Ruska inflacija sada je na nivou od 11 do 12 odsto godišnje, a najnoviji pad potrošačkih cijena zabilježen tokom minula dva mjeseca je, prema riječima Medvedeva, više posljedica globalnog privrednog usporavanja, a manje Vladinih antikriznih mjera.
Rusija će, inače, ove godine, prema procjeni federalne vlade, ostvariti pad ekonomske aktivnosti od osam do 8,5 odsto, što je približno na nivou koji predviđaju i stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. MMF za iduću godinu prognozira blag uspon ruske ekonomije, koja je, međutim, u periodu od 2000. do 2008. stalno imala, zahvaljujući rekordno visokim cijenama nafte i drugih energetskih sirovina, visok rast, u prosjeku od sedam do 7,5 odsto godišnje.