SARAJEVO, Radi stabilizacije finansijskog sektora, ali i zahtjeva MMF-a, država i entiteti bili su dužni usvojiti set od pet zakona iz oblasti bankarstva, usklađenih s evropskim direktivama.
Državni nivo svoj posao još nije završio. Iako su usvojeni u Domu naroda, Zakon o akcizama i Zakon o osiguranju depozita u BiH nije dobio podršku u Zastupničkom domu za usvajanje po hitnoj proceduri. Sa isključivo finansijskog problem je prebačen na politički teren.
Osnovna karakteristika novog Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH je mogućnost korištenje sredstava Fonda za osiguranje depozita u procesu eventualnog restrukturiranja i sanacije banaka.
“Agencije će raditi svoj posao, ali sada će biti jedno kontrolno tijelo koje će dobiti malo veće ovlasti i moći intervenirati ne kad banka padne nego kad se dođe do situacije da treba intervenirati i kad za to postoji mogućnost”, pojasnio je ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda.
Restrukturiranje banke ostaje u nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo, ali odluku o učešću Fonda i iznosu donosi Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH. Cilj je preduprijediti scenarije poput onog s Bobar ili Bankom Srpske.
“Naš fond za osiguranje depozita u tom slučaju učestvuje samo u momentu ako je to povoljnije nego da banka ide u likvidaciju i stečaj i ne bi taj iznos smio biti veći od 50% ciljanog iznosa fonda”, kaže Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH.
Budući da su neke članice Evropske unije u jeku finansijske krize morale ubrizgati javna sredstva u bankarski sektor kako bi spasile svoje banke, promijenjen je i pravni okvir kako bi takve situacije bile izbjegnute.
Pojednostavljeno: kada banka propada, prvi na redu koji snose troškove su dioničari; potom se traži doprinos povjerilaca. Ako i dalje postoje gubici, intervenira cijeli bankarski sektor kroz stabilizacijski fond, pa se tek onda traži pomoć države i novac poreznih obveznika.
Za predstavnike RS problematična je u Prijedlogu zakona o osiguranju depozita nadležnost Agencije da vrši kontinuiranu kontrolu nad poslovanjem banaka, iako se ona i po novom zakonu poziva na propise entitetskih agencija za bankarstvo. Ipak, to je još jedan od predmeta sporenja između dva ključna politička aktera u RS-u – SNSD-a i Saveza za promjene.
“Savez za promjene je dozvolio da se kroz određeno djelovanje nađu određene anomalije u tom zakonu. Institucije Republike Srpske su reagovale. Moram da kažem da su putem resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske i u Vijeću ministara te greške otklonjene”, kazao je Staša Košarac, predsjedavajući Kluba zastupnika SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Kluba zastupnika SDS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH odgovorila je da je SNSD prvo uništio banke u RS-u pa je prihvatio da neko drugi to kontroliše kako bi se dobili sredstva MMF-a i tako je prenesena nadležnost na BiH.
Budući razmatranje zakon po hitnoj proceduri nije dobilo podršku u Zastupničkom domu, mnogi zastupnici o novom će zakonu odmjereno i bez mnogo detalja.
Amir Fazlić, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da postoje određena ubjeđenja da je taj zakon dobar jer daje sigurnost i bankama i štedišama.
Nikola Lovrinović, predsjedavajući Kluba zastupnika HDZ BiH, ističe:
“Ukoliko su naši predstavnici u vlasti na osnovu sporazuma s MMF-om zaključili da je taj zakon potreban, naravno da bismo ga podržali”.
Mirsad Đonlagić, predsjedavajući Kluba zastupnika SBB-a kaže da je riječ o zaštiti građana i depozita u bankama i da se ne radi o prenosu nadležnosti.
Novim zakonom se i rok za isplatu osiguranih depozita skraćuje sa 60 na 20 dana, a sve banke koje dobiju dozvolu za rad od entitetskih agencija za bankarstvo automatski postaju članice Agencije za osiguranje depozita BiH. Indikator.ba