LUKSEMBURG, Luksemburg, najbogatija zemlja Evropske unije po stanovniku, u očajničkoj je potrazi za novim ekonomskim modelom, jer se priprema da ukine bankarsku tajnost.
Kao trinaesti najveći svjetski finansijski centar i drugi međunarodni investicioni centar, poslije SAD, Luksemburg je prije krize iz 2008. skoro polovinu budžetskih prihoda ubirao iz finansijskog sektora, prenosi Frans pres.
U ovom trenutku, banke nastoje da izmjene imidž Luksemburga, koji je širom svijeta poznat kao ofšor finansijsko utočište, ili centar za fiskalne prevare.
“Naša finansijska pozicija ne zavisi od prljavog novca ili poreskih prevara”, izjavio je početkom ove godine luksemburški premijer, Žan-Klod Junker, i tom prilikom najavio da će njegova zemlja ublažiti tajnost bankarskih podataka i pristati na automatsku razmjenu bankarskih podataka od 2015. godine.
Njegovo tadašnje saopštenje izazvalo je buru u čitavom bankarskom svijetu, uzrokujući ogromno povlačenje kapitala stranih klijenata iz finansijskog sistema zemlje.
Međutim, i dalje je neizvjesno kakve će biti posljedice ovog radikalnog poteza, ali je činjenica da će privatne banke morati da se suoče sa teškim odlukama uskoro.
Odluka o automatskoj razmjeni bankarskih informacija sa stranim vlastima od 2015. godine primorala je banke da ozbiljno “raščiste” sa pojedinim klijentima, odnosno onima koji ne prijave ušteđevinu u matičnoj zemlji.
U finansijskom svijetu, Luksemburg je poznat kao destinacija za umjereno bogate, odnosno one čiji su depoziti rijetko iznad milion evra.
Kako bi spriječile potencijalni “egzodus” sredstava sa štednih računa, luksemburške banke će sada morati da širom svijeta jure bogate štediše, tj. mega bogate ljude sa 20 do 30 miliona evra na depozitima. Tanjug
