VAŠINGTON, BEOGRAD, U kriznim situacijama, većina zemalja štiti poslove u javnom sektoru, ali ako kriza predugo traje, takva politika može postati fiskalno neodrživa i imati ozbiljne posljedice, ocijenio je danas direktor sektora Svjetske banke za humani razvoj u regionu Evrope i centralne Azije Ješko Henštel.
Fiskalna situacija u Srbiji je izuzetno napeta i odlaganje restruktuiranja javnog sektora može imati negativne posljedice, rekao je Henštel u razgovoru putem video-linka s novinarima u Beogradu povodom objavljivanja najnovijeg Svjetskog izvještaja o razvoju.
Na pitanje kako ocjenjuje najavu vlade Srbije da dok traje kriza neće biti otpuštanja u javnom sektoru, on je napomenuo da ne raspolaže podacima za Srbiju, ali da to velikim dijelom zavisi od toga da li je zabrana otpuštanja privremena i da li usporava reforme. Podsjećajući da su se u Njemačkoj strukturne promjene na tržištu rada odigrale prije krize i da su kompanije imale krizu likvidnosti, ali su ostale solventne, Henštel je istakao da je u Srbiji situacija drugačija i da mjere koje je preduzela jedna zemlja ne mogu uvijek da se primjene na drugu zemlju.
Gordana Matković, član Savjetodavnog odbora za izradu Svjetskog izvještaja o razvoju, rekla je da bi Srbija, da nije u krizi, morala što prije da restruktuira javni sektor. Međutim, kada postoji kriza, javlja se dilema da li štititi ljude ili poslove, a u Srbiji postoji dodatna dilema jer štitimo samo poslove u javnom sektoru, kazala je ona i dodala da bi možda bilo preporučljivo štititi neke poslove i u privatnom sektoru.
Henštel je, takođe, istakao da je u izvještaju ukazano na to da se razvoj odvija kroz radna mjesta i da ona moraju biti u centru ekonomsko-socijalne politike.
Na stvaranje radnih mjesta utiču ne samo tržište rada, već i druge komponente, poput infrastrukture i razvoja tržišta, i treba imati u vidu da radna mjesta treba posmatrati kroz prizmu njihovog socijalnog, a ne individualnog značaja, dodao je on.
Svjetska banka je u izvještaju upozorila da skoro polovina od tri milijarde zaposlenih na svijetu radi u poljoprivredi ili za sebe i da preko 620 miliona mladih ljudi ne radi niti studira. Da bi sadašnja stopa zaposlenosti ostala na istom nivou za 15 godina, potrebno je obezbjediti 600 miliona novih radnih mjesta, smatraju stručnjaci SB. Tanjug