BANJALUKA, Većina smatra da zaraditi mnogo novca nije lako. Ipak, ima i onih koji tako ne misle, jer su samo zahvaljujući dobroj ideji i malo početnog kapitala za kratko vrijeme zaradili novac o kome većina može samo da sanja.
Oni su tražeći rješenja za različite probleme u životu, ali i tjerajući dosadu, došli do različitih proizvoda koji su nama uljepšali i olakšali život, a njima donijeli milione dolara.
Jogurtom zaradio milijardu
Hamdi Ulukaja, čobanin iz Turske, u SAD je došao da usavrši engleski. Za samo šest godina postao je milijarder, a svoju je imperiju izgradio na jogurtu.
Ulukaja je rođen u Turskoj, u Anadoliji, u porodici koja je imala mljekarsku farmu. Studirao je političke nauke u Ankari, a u SAD je došao 1994. na usavršavanje engleskog jezika. Prvo što mu je zasmetalo bio je jogurt koji konzumiraju Amerikanci koji je “pretanak i presladak”…
Tako je 2005. godine, kada je gigant “Kraft fuds” odlučio da zatvori svoju proizvodnju jogurta, uz pomoć državnih kredita za male preduzetnike Hamdi kupio fabriku jogurta za veoma malu svotu. U proizvodnji je koristio porodično iskustvo u proizvodnji sira u fabrici koju je nazvao “Čobani”, zaposlio je četiri radnika firme “Kraft”, a iz Turske je doveo Mustafu Dogana, čuvenog majstora jogurta.
Testirali su stotine recepata sve dok nisu pogodili pravi, koji je oduševio sve profesionalne degustatore. Prve čaše njegovog jogurta krenule su s trake na police supermarketa krajem 2007, a kako nije imao novca za reklamu svog proizvoda, Hamdi se poslužio trikom pa je napravio ambalažu koja je vizuelno izgledala veće od pakovanja konkurentskih proizvoda.
U početku je prodavao 400.000 čaša jogurta sedmično, pa milion, pa 1.200.000. Prije šest godina firma “Čobani” je imala mizeran promet, a 2012. godinu je završila s 1,1 milijardu dolara prihoda i “Čobani” jogurt je uvjerljivo najprodavanija marka u Americi. Svaki četvrti jogurt koji popiju Amerikanci silazi s proizvodne trake ova fabrike.
Ružni džemperi
Oku neprijatni šareni džemperi s klasičnim božićnim motivima često su predmet ruganja i sigurno jedan od najnepoželjnijih božićnih poklona. Međutim, osamnaestogodišnji Džek Mekarti iz Milvokija iskoristio je trend ružnih božićnih džempera i pokrenuo sopstvenu kompaniju iz podruma svoje kuće.
Američki tinejdžer upravo je u tim džemperima vidio idealnu poslovnu priliku. Odlučio ih je tražiti po buvljacima i garažnim rasprodajama i skupljati u podrumu svoje kuće.
Poslije toga je smiješne i što više ukrašene džempere s božićnim motivima, poput irvasa, jelke ili Djeda Mraza počeo prodavati putem interneta i zaradio pravo bogatstvo. Za tu svrhu otvorio je svoju stranicu “Ultimate Ugly Christmas Sweater Store” i tamo objavio ponudu džempera.
Na iznenađenje okoline, ovom tinejdžeru je posao odlično krenuo i dnevno isporuči i više od 50 džempera širom svijeta.
Dobra ideja zlata vrijedi
Kompanija “Spanaks”, koja proizvodi veš koji oblikuje tijelo, osnovana je 1998. s početnim kapitalom od hiljadu dolara. Danas vrijedi milijardu dolara, a njeni se proizvodi prodaju u 40 zemalja širom svijeta.
A sve je počelom idejom Sare Blejkli. Ne želeći da joj se ispod pantalona ocrtava donji veš, obukla je hulahopke, ali prije toga im je odsjekla stopala.
Tako se osjećala utegnutije, pa je odlučila da mora stvoriti proizvod u kojem će se žene osjećati bolje.
Kompanija “Klineks” 2011. vrijedjela je gotovo šest milijardi dolara, a njeni proizvodi mogu se naći u 150 zemalja širom svijeta. Prvi proizvod napravljen je davne 1920. godine. Iza ideje je stajala kompanija Kimberli-Klark. Naime, tokom osmišljavanja punjenja za higijenske uloške “Koteks”, proizvođač je izmijenio mješavinu sastojaka, što je dovelo do nježnijih i mekših uložaka. Kasnije je krenula i proizvodnja maramica “Klineks”.
Lijepa poruka
Iskustvo Derika Siversa, vlasnika onlajn muzičke prodavnice “CDBabi”, podstakao je mnoge na inovacije i sitne dosjetke koje bi im povećale zaradu.
Kada je tek osnovao firmu, poslije svake narudžbine bila bi putem i-mejla poslata automatska poruka, kojom se kupac obavještava da je CD isporučen. U početku, napomena je izgledala ovako:
“Vaša je narudžbina danas isporučena. Molim vas, javite nam ako ne dođe. Hvala Vam što ste poslovali sa nama”. Siversu se to nije dopalo i zaključio je da to nije u skladu sa njegovom misijom da ljudima izmamljuje osmijeh na lice.
Zato je odvojio 20 minuta i napisao pomalo “budalastu” poruku.
– Vaš CD je nježno uzet sa naših “CDBabi” polica pomoću sterilisanih nekontaminiranih rukavica i položen je na satenski jastuk. Tim od 50 zaposlenih pregledao je CD i ispolirao ga, kako bi bili sigurni da je CD u najboljem mogućem stanju uoči slanja – naveo je, između ostalog, u poruci.
Ovaj jedan blesavi i-mejl, poslat za svaku porudžbinu, bio je toliko voljen da Siversova kompanija dobije hiljade novih kupaca. I, naravno, zaradi mnogo novca.
Pahuljice, frizbi…
“Corn Flakes Kellogg's” nastao je 1894. godine, a danas je to najpopularnija kompanija u svijetu koja proizvodi žitne pahuljice i smrznutu hranu. Samo na hrani za doručak u SAD u 2012. godini zaradila je 2,8 milijardi dolara. Trenutno ima proizvodnju u 18 zemalja svijeta, a ušla je na tržište 180 zemalja.
Žitne pahuljice izumila su braća Kelog, Džon i Vil i to tako što su lonac pun kuvanog žita ostavili da stoji na peći nekoliko dana. Stvorila se smjesa koja je zaudarala na plijesan, ali proizvod koji je nastao bio je suv i čvrst. Braća su se riješila plijesni, a od ostatka smjese napravila žitne pahuljice.
“Post-it” je papirić najčešće u boji, koji je ljepljiv na vrhu, a koristimo ga za pisanje poruka koje nas podsjećaju na ono što treba da uradimo. Pronađen je 1974. godine, a na njemu je lani zarađeno milijardu dolara.
Osmislio ih je dizajner Art Fraj, isfrustriran činjenicom da mu dok pjeva sa horom iz pjesmarice ispadaju papirići kojima je označio stranice. Zato je odlučio da osmisli neki koji bi mogao prilijepiti.
U tome mu je pomogao pronalazak Vila Silvera, čije je ljepilo iskoristio za “post-it”.
Frizbi je izumljen 1937. godine, a do 2012. prodato je 300 miliona komada. Napravio ga je Valter Frederik Morison, a do ideje je došao dok je s djevojkom ubijao vrijeme čekajući večeru za Dan zahvalnosti.
Uzeli su poklopac činije za žitarice i njime se dobacivali. Morison je svoju inovaciju 1955. prodao kompaniji “Whom-O”, a samo je do 1970. na ime tantijema zaradio pola miliona dolara.
“Kroksice”, odnosno gumene klompe, pronađene su 2002. godine i za samo šest godina na njima je zarađeno nevjerovatnih 900 miliona dolara. Do lani je prodato ukupno 200 miliona klompi na tržištu 90 zemalja.
Iza “kroksica” stoje inovatori Skot Simans, Džordž Bodeker i Lindon Djuk, koji su krstareći po Karibima došli na ideju da naprave obuću za sve ljubitelje jedrenja, koja će svima koji se bave tim sportom omogućiti da se kreću po jahtama, a da ne upadnu u vodu. Prvi put su ih pokazali na jednom sajmu i odmah prodali sve što su donijeli.
“Slinky” igračku koja se proteže i može skakati gore-dolje izmislio je inženjer Ričard Džejms 1943. godine. Na ideju je došao dok je radio na nateznim oprugama. Jedna od njih je pala na pod i počela da odskakuje. Tako je nastao “Slinky”, a prva igračka je prodata dvije godine poslije toga. Tačnije, za jedan čas prodato je 400 komada. Lani je kompanije “Džejms industri” ovu igračku prodala u 200 miliona primjeraka.
Dvojnica
Britanka Hajdi Ejgen, majka dvoje djece, s neskrivenim zadovoljstvom dala je otkaz u prodavnici hamburgera da bi postala dvojnica buduće britanske kraljice Ketrin.
Hajdi kaže da se na taj korak odlučila pošto joj je na desetine zaprepašćenih mušterija reklo da je pljunuta princeza. Dvije žene toliko liče da bi lako mogle biti i sestre bliznakinje. Hajdi, koja je dosad pekla hamburgere za nepunih osam evra po času, sada za isto to vrijeme zaradi nevjerovatnih 520.
Pljeskavice
Najmlađa milijarderka u SAD obogatila se pržeći pljeskavice. Linsi Tored “teška” je 1,1 milijardu dolara zahvaljujući pljeskavicama. Vlasnica je lanca “In-N-Out” restorana, koji su stekli toliku popularnost da su gosti u stanju da čekaju unedogled u redu pred otvaranje novog restorana u lancu. Među onima koji obožavaju njene hamburgere su milijarder Voren Bafet. Osnivač “In-N-Out” je zapravo Linsin djed, Heri Snajder, koji je otvorio prvi drajv-in restoran u Kaliforniji, u Boldvin Parku 1948. godine. Njegova žena Ester radila je kao knjigovođa. Od pljeskavice “za ponijeti”, lanac je postao čuven po visokom kvalitetu sastojaka u svojim proizvodima. I dan-danas se hamburgeri prave jedan po jedan i uvijek po porudžbini. Glas Srpske