VAŠINGTON, Trgovinske sankcije zapada počele su da guše iranski izvoz nafte čak i prije nego što su stupile na snagu, otkriva jedno američko savjetodavno tijelo.
Vijest stiže nakon upozorenja da će manjak nafte dovesti do rasta cijena sirove nafte i pritiska na oslabljenu svjetsku privredu.
U situaciji pri kojoj su cijene sirove nafte dostigle najveći nivo u posljednjih 10 mjeseci, a svjetska proizvodnja je ograničena, Sjedinjene Države mogle bi ponuditi najvećim iranskim kupcima da se odreknu sankcija na naftu, koje stupaju na snagu 28. juna.
Iran je peti svjetski izvoznik nafte i poslije Saudijske Arabije, drugi po veličini proizvođač OPEK-a.
Njegovi najveći kupci, Kina, Japan i Indija, našli su se usred priče o sankcijama koje predvode SAD, čiji cilj je zauzdavanje iranskih nuklearnih ambicija. Sankcije su probudile nove strahove od globalne recesije.
Visoke cijene sirove nafte predstavljaju glavni izazov za političare koji bi željeli da budu ponovo izabrani, kao što je američki predsjednik Barak Obama, čiji bi glasači uskoro mogli plaćati rekordnu cijenu od četiri dolara po galonu.
Međutim, Obama bi mogao ponuditi šansu kupcima nafte da odustanu od poštovanja sankcija, ukoliko bi to bilo u interesu nacije. “Pošto zalihe nafte ističu, a OPEK-ovi kapaciteti za dodatnu proizvodnju se smanjuju, kupci nemaju šansu da ublaže efekte prekida u snabdijevanju naftom”, kaže Trevor Hauzer, partner Rodijum Grupe i bivši savjetnik Stejt dipartmenta.
To znači, kaže Hauzer, da su smanjene šanse da administracija izvrši pritisak na Iran, a da ne podigne cijene nafte.
Zvaničnici Uprave za informisanje o energetici (EIA), nezavisno tijelo Odsjeka za energetiku SAD, u srijedu su izjavili da zapadne osiguravajuće kuće odbijaju da pokriju rizik za snabdijevanje iranskom naftom.
Vašington će 28. juna uvesti sankcije stranim bankama koje omogućavanju iransku trgovinu naftom, što će dodatno otežati poslovanje sa Teheranom.
U srijedu su se pojavile vijesti da je američka vlada nedavno natjerala Nor Islamik Banku iz Dubaija da prestane sa transakcijama novca od iranske nafte, čime je prekinuta još jedna veza između Irana i međunarodnog bankarskog sistema.
Azijske zemlje kupuju gotovo polovinu nafte koju izvozi Iran, ali američke sankcije su ih primorale da ili smanje količine koje kupuju ili traže druge dobavljače.
U izvještaju EIA, koji opisuje globalne količine nafte i cijene u proteklih dva mjeseca otkad je Obama preporučio sankcije, navodi se da su zalihe sve manje, što je rezultat budućeg embarga i smanjene proizvodnje u Jemenu, Siriji, Južnom Sudanu i na Sjevernom moru.
Dalje se navodi da su svjetski kapaciteti za proizvodnju prilično skromni i da se procjenjuje da će nedostajati 1,6 milijardi barela nafte dnevno ukoliko nafta koja se proizvede u Iranu potpuno nestane sa svjetskog tržišta.
Iran je zaprijetio da će zbog sankcija zatvoriti Hormuški zaliv moreuz kroz koji prolazi skoro 20 odsto svjetske nafte.
