GRADIŠKA, Šef banjalučke kancelarije EU Đulio Zani smatra da su institucije BiH odgovorne prema promjenama koje su uslijedile ulaskom Hrvatske u Uniju. Zani je na debati o implikacijama ulaska Hrvatske u EU za BiH u Gradišci istakao da se sistemi u BiH moraju harmonizovati sa sistemima EU, što će pomoći ubrzanom procesu evropskih integracija BiH.
“Evropska unija je proteklih deset godina BiH izdvojila 19 miliona evra da bi prevazišla sve probleme koji će nastati priključenjem Hrvatske EU. Nažalost, izvoz robe životinjskog porijekla još nije krenuo preko dva osposobljena granična prelaza, jer institucije u BiH nisu obavile svoj posao”, naglasio je Zani.
Rumunski ambasador u BiH Filip Teodoresku rekao je da je i njegova zemlja zainteresovana za ubrzanje procesa evrointegracija u BiH, jer se nalaze u istom regionu.
“BiH i cijeli region imaće velike koristi od priključenja Hrvatske EU. Rumunija pomaže zemlje zapadnog Balkana da se i priključe Uniji. Svi politički analitičari u Evropi smatraju da BiH nema alternativu evrointegracijama”, istakao je Teodoresku.
On je, na debati o implikacijama ulaska Hrvatske u EU za BiH u Gradišci, govorio o dvije faze koje je njegova zemlja prošla u procesu evrointegracija.
On je podsjetio da je i njegova zemlja, kada je Mađarska ušla u EU, kao i BiH bila na granici sa Unijom, a da je nakon ulaska prenosila svoja iskustva susjednim zemljama.
Prema analizi Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koju je sačinila nakon dvije sedmice od ulaska Hrvatske u EU, na graničnim prelazima nije bilo zastoja, ali su domaći privrednici imali određenih problema zbog povremenog pada sistema na prelazima u Hrvatskoj.
“BiH je u Hrvatsku od 1. do 10. jula ove godine uzvezla 33,6 miliona KM, a lani u istom periodu 37,4 miliona KM. U istom periodu ove godine iz Hrvatske je uvezeno robe vrijednosti 63,6 miliona KM, a lani u istom periodu 89,7 miliona KM”, naveo je Kovačević.
Prema njegovim riječima, iz BiH u Hrvatsku od robe životiskog porijekla izvožena je jedino riba i životinjska koža, te manje količine povrća.
“Sve institucije u BiH moraju ubrzano raditi da bi se uskladili standardi sa EU i našim izvoznicima omogućio nesmetan rad. UIO BiH spremna je da sve carinske procedure obavi u minimalnom roku, ali činjenica je da sva roba mora biti u skladu sa visokim evropskim standardima”, istakao je Kovačević.
Na debati je učestvovao i holandski ambasador u BiH Jurian Krak, te direktor Privredne komore Srpske Dragica Ristić, brojni privrednici, predstavnici lokalnih agencija i vlasti iz Gradiške, Laktaša i Srpca.
Debata je ponudila dosta odgovora na pitanja u vezi sa promjenama koje su nastupile po BiH nakon ulaska Hrvatske u EU. (Srna)
