BEOGRAD, Zvanično, poslodavac radnika u Srbiji prijavljuje i odjavljuje na jednom šalteru, bilo to u PIO fondu, bilo u Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje.
U praksi ove dvije instuticije i dalje ne razmjenjuju podatke, pa je evidencija na obje adrese najbolje rješenje. Sve nedorečenosti donijetih zakona poslodavac mora da razrješi o svom trošku, plaćajući nadležnim ministarstvima traženo mišljenje. I pored godina pokušaja da se pojednostavi poslovanje u Srbiji, često besmislene i skupe procedure i dalje opstaju.
Ako poslodavac radnika prijavi samo na šalteru PIO fonda, tu ne može da dobije i zdravstvenu knjižicu, već kopiju prijave mora da pred RZZO. Ako se prijavi samo na šalteru RZZO, upozoravaju u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj, kada radnik provjerava da li je prijavljen na socijalno osiguranje, na PIO šalteru će dobiti negativan odgovor. I to zato što ove dvije institucije i dalje ne dijele podatke.
Srbija posljednjih godina žuri da svoje zakone usaglasi sa evropskim. U brzini mnogi ostanu bez podzakonskih akata, pa tako i nedorečeni. Privrednik, da bi riješio dilemu, od Ministarstva traži mišljenje i plaća ga 10.000 dinara. Privrednici, međutim, upozoravaju da mišljenja Ministarstva nisu obavezujuća za inspekcije.
– Postoji propis koji predviđa da svako ko peče rakiju, mora da ima zaposlenog tehnologa, a onaj ko pravi vino može da ga angažuje po potrebi – objašnjava Aleksander Grunauer, iz njemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ. – Znači, domaćin koji ispeče nekoliko kazana rakije godišnje, ne može da ih prodaje, ako tokom čitave godine ne plaća tehnologa.
U Srbiji nije lako angažovati ni volontera. To pokazuje primjer zrenjaninskog „Poslovnog kruga“. Prošle godine su potpisali sporazum o saradnji sa Tehničkim fakultetom u Zrenjaninu po kome su studenti mogli da steknu volontersku stručnu praksu u firmama članicama ovog udruženja. Ministarstvo za rad i socijalna pitanja je, međutim, reklo da volonterska stručna praksa nije moguća, jer se studenti angažuju u profitnim firmama. Problem je riješen tako što je termin „volonterska stručna praksa“ preimenovan u „ljetna stručna praksa“.
– Da se ne bi dešavalo da neki zakoni i procedure budu potpuno neusaglašeni sa potrebama privrede i građana, prije donošenja svakog novog zakona ili propisa nadležne institucije treba da se konsultuju sa poslovnim organizacijama – zaključuje Violeta Jovanović, izvršni direktor NALED-a.
Porođajne muke
Kao primjer izuzetno komplikovane procedure Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) navodi posao prijave porodilja. Da bi majka ostvarila pravo na naknadu, poslodavac mora uz zahtjev za odsustvo da priloži još 86 raznoraznih papira, što fotokopija, što originala. Knjigovođe smatraju da bi šest dokumenata pružilo sasvim dovoljno dokaza.
Prepoznaj grešku
Ukoliko nadležna filijala Poreske uprave načini bilo kakvu grešku, prema važećim propisima, obaveza preduzeća je da prvo pronađe tu grešku, a onda podnese i zahtjev za njeno ispravljanje. Za to je predviđeno i dostavljanje dokumentacije koja, zapravo, dokazuje da se radi o grešci!? Naravno, proces ispravljanja mora da traje između deset dana i dvije nedjelje. Novosti