BANJALUKA, Nedavno su inspektori saopštili da je stopa rada na crno u Republici Srpskoj sa 4,50 odsto u 2010. godini uvećana na 6,50 u 2011. godini, a u isto vrijeme sindikalci su izašli sa procjenom da u Srpskoj na crno radi više od 80 hiljada radnika.
Ta vijest “vrtila” se u medijima nekoliko dana. Zvaničnici su govorili da je situacija alarmantna i zabrinjavajuća. Najavljivana je i posebna tematska sjednica Vlade Republike Srpske, na kojoj bi bile utvrđene mjere za rješavanje ovog društvenog zla.
O radu na crno u Republici Srpskoj priča se godinama – stalno se pominju i neke vladine mjere koje će ovaj veliki društveni problem sasjeći u korijenu, ali od toga, bar za sada, nema ništa.
Tako sada u Republici Srpskoj niko pouzdano ne zna koliko ljudi radi na crno i u kojim preduzećima. Nagađa se samo da ih je najviše angažovano u ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu, šumarstvu i preradi drveta. Ne zna se tačno ni za koji iznos je na taj način oštećen budžet Republike Srpske i fondovi.
Izvjesno je, međutim, da je riječ o milionskim iznosima koji na taj način, umjesto u državnim fondovima, završavaju u privatnim džepovima. Zbog toga fondovima redovno nedostaje novac za isplatu penzija i drugih nadoknada za socijalno najugroženije kategorije stanovnika.
Na taj način oštećeni su i radnici koji su bukvalno prinuđeni da rade na crno. Mnogi tako ni u četrdesetim godinama života u svojim radničkim knjižicama nemaju ni jednog dana upisanog radnog staža.
Kada bi se stalo ukraj radu na crno, budžet i fondovi bili bi sigurno puniji i – što je još važnije -spiskovi nezaposlenih bili bi znatno kraći. Ovako, praktično iz dana u dan sve su duži spiskovi nezaposlenih.
Na evidencijama Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske broj onih koji traže posao već odavno je premašio cifru od 150 hiljada. U novembru 2011. godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske bilo je 151 576 nezaposlenih. U odnosu na oktobar 2011. godine, u novembru je na spiskovima nezaposlenih bilo 605 imena više.
Međutim, ako se broj nezaposlenih u novembru 2011. godine uporedi sa istim periodom prethodne godine, jasno se vidi da je broj nezaposlenih uvećan čak za 8 188 imena.
Uz rad na crno povećanju broja nezaposlenih svakako je doprinijela i svjetska ekonomska kriza, tako da će veliki uspjeh biti ako se u Republici Srpskoj sačuva postojeći broj radnih mjesta. Kako sada stvari stoje, biće to skoro nemoguće.
Samo u novembru 2011. godine u Republici Srpskoj 1 010 radnika dobilo je otkaz kao tehnološki višak. To je čak za 183 radnika više nego u oktobru.
U takvoj situaciji sve su učestaliji i slučajevi da neki neodgovorni i nesavjesni poslodavci krše čak i osnovna ljudska prava svojih radnika. Ako se neko od njih slučajno i pobuni zbog toga, jednostavno mu poslodavac kaže onu čuvenu rečenicu: “Ako ti se ne sviđa, ima ko će jedva dočekati da dođe na tvoje mjesto”.
Prema inspekcijskim nalazima, u 2011. godini čak u 43,7 odsto kontrolisanih slučajeva zabilježeno je kršenje nekih od prava iz radnog odnosa. Sindikalci u Republici Srpskoj svojevremeno su čak izračunali da neki poslodavci duguju svojim radnicima više od 800 miliona maraka za plate i druge nadoknade.
Zbog toga su i sve glasniji zahtjevi da se u izmjenama krivičnog zakonodavstva u Republici Srpskoj zapošljavanje na crno kvalifikuje kao krivično djelo. Jer, nema nikakve sumnje – kada bi se malo zaoštrile kazne, i neodgovornih i nesavjesnih poslodavaca bilo bi mnogo manje. Srna
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Povećanje nameta uvijek vodi povećanju izbjegavanja plaćanja istog. Povećali su poreze i doprinose, šta su očekivali kao posledicu?
Ako vladajuća ekipa još malo poveća namete možda bih problem mogao biti “rješen”!