ZAGREB, Otvaranje supermarketa u palati Hrvatske pošte u Zagrebu, naišlo je na oštru reakciju javnosti.
Kako se navodi na internet portalu “Poslovnog dnevnika”, brojni Zagrepčani ostali su iznenađeni i pomalo zatečeni prošlonedjeljnim otvarenjem supermarketa u jednoj od najstarijih ustanova u Zagrebu, u palati Hrvatske pošte iz 1904. godine. U Pošti su, s druge strane, začuđeni žestokim komentarima na društvenim mrežama.
Iz Hrvatskih pošta (HP) poručuju da su “proaktivna kompanija” koja prati trendove tržišta i želi da objedini više vrsta usluga na jednom mjestu – poštansku, finansijsku i maloprodajnu.
“Bivša džamija, a današnji HDLU i Muzej Mimara u okviru svojih kompleksa imaju ugostiteljske objekte, što se pokazalo dobrom sinergijom usluga. Isto tako, maloprodaja jako dobro ulazi u obim naših usluga”, naglasila je Jo Kempen, šefica Odeljenja za odnose s javnošću HP-a.
Kempenova objašnjava da se HP finansira iz sopstvenog poslovanja, i da želi da proda ili izda u zakup svoje nekretnine koje “nisu u funkciji”, tako da su najnovijim ugovorom o zakupu vrlo zadovoljni.
U dio prostora u prizemlju, koji je godinama stajao gotovo neiskorišćen, uselio se internacionalni maloprodajni lanac “Špar”.
“Lijepo je uređen i dosta frekventan. Znam da ‘Špar’ ima prodavnice u sličnim zgradama u Njemačkoj i Austriji”, rekla je Kempenova, navodeći da je i zgrada pošte u Jurišićevoj u zoni zaštite, pa su za obilježja na fasadi zgrade morala da dobiju dozvole gradskih vlasti, što i jesu.
Iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode potvrdili su da zgrada Hrvatske pošte u Jurišićevoj 13 nije pojedinačno zaštićena kao kulturno dobro, ali se nalazi na području istorijske urbane cjeline za koju je rješenjem Ministarstva kulture Hrvatske utvrđeno svojstvo kulturnog dobra.
Takođe podsjećaju da se u tom prostoru i prije obavljala i trgovačka djelatnost, kao i da “obavljanje predmetne djelatnosti nije zahtjevalo dodatne građevinske zahvate koji bi narušili arhitektonske karakteristike zgrade”, pa su izdali prethodno odobrenje za obavljanje trgovačke djelatnosti.
Ministarstvo kulture Hrvatske problem vidi upravo tome što Gradski zavod nije nikada stavio pod zakonsku zaštitu palatu Pošte koja zaslužuje da se nađe na listi zaštićene arhitektonske baštine. Pod zakonsku zaštitu propustio je da stavi i čitav niz značajnih arhitektonskih ostvarenja i gradskih predjela koji kvalitetom zauzimaju značajno mjesto u okvirima evropske istorije arhitekture i urbanizma, navode iz Ministarstva.
Takođe ocjenjuju da prenamjena prostora nekadašnje Glavne pošte u Jurišićevoj ulici u trgovinu prehrambenim i sličnim proizvodima nije najsrećnije rješenje, tim više što se u njenoj neposrednoj blizini nalaze čak dvije slične prodavnice.
“Stiče se utisak da se išlo na vrlo kratkoročno rješenje, bez dugoročnog plana rada, što se na kraju može pokazati štetnim”, napominju u Ministarstvu.
Iako je secesijska zgrada u Jurišićevoj građena isključivo za potrebe Pošte, komercijalizacijom njenog prostora, za razliku od građana, nisu iznenađeni stručnjaci iz oblasti sociologije urbanizma i sociologije svakodnevice.
S obzirom na savremene trendove komercijalizacije različitih prostora u urbanim sredinama, moglo bi se reći da otvaranje navedenog supermarketa bilo gdje, pa i u zgradi pošte ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Prostori pošta – i oni stari i noviji – već su odavno postali i trgovine različitim artiklima, a sličnu transformaciju doživjeli su i prostori benzinskih pumpi, kiosci, pa i supermarketi u kojima možete platiti račune za komunalne usluge.
Tako čekanje u redu za plaćanje računa ili slanje npr. preporučenog pisma u okruženju raznovrsne ponude, s jedne strane smanjuje frustraciju čekanja, a s druge podstiče na “dodatnu” potrošnju, navodi profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta s Odsjeka za sociologiju Ognjen Čaldarović.
Otvorenjem supermarketa u poštanskoj palati nije bio iznenađen zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je lično prisustvovao njegovom otvaranju. Za medije je tada izjavio da su ga na putu do pošte zaustavile tri starije Zagrepčanke i da je svaka imala svoje mišljenje – jedna je bila ljuta što se u starom jezgru otvara trgovina, a druge dvije bile su zadovoljne, jer će moći da obave oba važna posla na jednom mjestu, da plate račune i kupe namirnice.
“Ono što je važno je da se u ova teška recesijska vremena zaposlilo 26 ljudi, i gdje god će se otvoriti radno mjesto i zaposliti i jedan čovek ja ću to doći podržati”, rekao je tada Bandić koji je otvorio “Spar” u društvu s austrijskom ambasadorkom u Hrvatskoj Andreom Ikić-Bom i predsjednikom uprave “Špara Hrvatska” Helmutom Antunom Fenzijem.
Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor rekao je da o takvim temama gradski odbornici sve češće imaju mogućnost da raspravljaju na tematskim sednicama i založio se za transparentnost kroz izradu jedinstvene strategije kulturnih politika i osnivanje zasebne Gradske kancelarije za kulturu.
“Moje lično mišljenje tu je nebitno. Bitna je procedura i kroz to će se većina tih stvari zasigurno riješiti”, rekao je Kosor komentirišući nedavno useljavanje trgovine u poštansku palatu. Poslovni dnevnik
