Zadržana funkcionalnost i operativnost budžeta

BANJALUKA, Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je najvažniji rezultat sadašnje Vlade što je zadržala funkcionalnost i operativnost republičkog budžeta, te uspjela da poveća plate budžetskih korisnika i penzije.

“To nisu veliki pomaci u smislu finansijske koristi ovih kategorija, ali je ovo veliki iskorak ako se ima u vidu svjetska ekonomska kriza kojoj je Srpska izložena. Zadovoljna sam i što smo uspjeli da izmirimo zatečene obaveze prema poljoprivredi”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je za Radio “Nes” izjavila da se Vlada uspješno izborila i sa političkim izazovima, među kojima su sprečavanje rušilačkih demonstracija u Republici Srpskoj, što se u februaru dešavalo u Federaciji BiH.

“Sigurna sam da nijedan građanin Republike Srpske nikada ne bi volio da vidi da ijedna njena institucija gori, i ono što nas dijeli od ostatka BiH je da svaki građanin Srpske nju zaista voli”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je zadovoljna što je Vlada Republike Srpske, kako je rekla, prva u regionu adekvatno reagovala tokom poplava i prva donijela set mjera za sanaciju.

“Naši građani iz poplavljenih područja prvi su u regionu dobili novčanu pomoć od 5.000 KM. Život u Republici Srpskoj, ne samo da nije zamro, već smo u životu uspjeli da održimo i sve projekte koje smo započeli”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je precizirala da će u nekoliko škola nastava morati da bude odgođena zbog sanacije, na kojoj se ubrzano radi.

Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo što budžetska davanja nisu kasnila, kao i činjenicom da će se ove godine privesti kraju veliki program stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida.

“Ponosna sam i što jedini u regiji niz godina zadržavamo politiku niskih troškova studiranja, a uprkos krizi i poplavama, jedini u regiji gradimo kapacitete studentskog smještaja”, rekla je Cvijanovićeva.

Premijer Srpske je navela da se četvrti paviljon Studentskog centra u Banjaluci gradi, dok će studentski domovi na Palama uskoro biti na raspolaganju korisnicima.

Prema njenim riječima, saradnja sa Vladom Federacije BiH je pristojna i bolja nego ikada ranije, a sa federalnim premijerom je održana redovnost sastanaka i dobra komunikacija.

Cvijanovićeva je istakla stav Vlade da se avgustovske poplave tretiraju u kontinuitetu sa majskim.

“To znači da i oni čija su domaćinstva potopljena u avgustu imaju ista prava kao i oni koji su stradali u maju i imaće priliku da dobiju odgovarajuće vaučere, pri čemu je bitno da lokalne komisije za procjenu štete odrade svoj dio posla”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona kaže da će Fond solidarnosti za obnovnu Republike Srpske omogućiti da utvrđena avgustovska šteta uđe u jedinstveni registar.

Cvijanovićeva je navela da program pomoći uz vaučere stvara zatvoreni krug kojim se novac daje, ali istovremeno i troši u Republici Srpskoj.

“Kada je riječ o obnovi infrastrukture, to će sigurno zahtijevati dugoročniji pristup, jer ne možemo preko noći da saniramo puteve, željeznice i mostove, zbog čega smo paralelno pregovarali sa međunarodnim finansijskim institucijama i tražili donacije”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je najavila da će se na sutrašnjoj sjednici Upravnog odbora Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske razmatrati i određene uredbe za pomoć poljoprivredi.

“Očekujem da će do kraja godine stvari biti sasvim stabilne i da ćemo štetu koja je uzrokovana poplavom uspjeti da saniramo”, rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o sredstvima sa donatorske konferencije za BiH u Briselu, ona je navela da su sredstva dobrodošla.

“U Upravni odbor Fonda solidarnosti uključili smo jednog predstavnika međunarodnih finansijskih institucija koje su učestvovale u procjeni štete, što je veoma važno jer nam na licu mjesta može potvrditi kakvo je stanje kod međunarodnih donatora”, rekla je premijer Cvijanović.

Ona je navela da su efekti konferencije premašili njena očekivanja, ali da se mora imati u vidu da 60 odsto tih sredstava nisu donacije već povoljni međunarodni krediti.

Cvijanovićeva je rekla da Fond solidarnosti kao vanbudžetska institucija, za koju je vezan jedinstveni registar štete, treba da obezbijedi sanaciju, a njegova suština je da na jednoj strani evdentira svu štetu, a da na drugoj sve izvore finansiranja sanacije. Srna