BANJALUKA, Za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata na području grada Odjeljenje za prostorno uređenje Gradske uprave primilo je 7.136 zahtjeva. Od tog broja za 743 objekta naknadno su izdata odobrenja za građenje kao i 2.324 urbanističke saglasnosti.
Ovo je “Glasu Srpske” potvrdila šef Odsjeka za građevinske i upotrebne dozvole ovog odjeljenja Uljana Čeko-Šašić.
Prema njenim riječima, na području grada ima oko 20.000 bespravno sagrađenih objekata.
– Napominjemo da su legalizacijom objekata, u skladu sa Odlukom o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, obuhvaćeni svi objekti izgrađeni do 2004. godine, a zahtjevi su u skladu sa istom primani do 31. decembra 2008. godine. Najveći broj takvih objekata je na području mjesnih zajednica Kuljani, Česma i Lauš – pojasnila je Čeko-Šašić.
Još je dodala da se trenutno u postupku rješavanja nalazi 191 zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
– Da bi se olakšalo svima onima koji žele da što bezbolnije dođu do građevinske dozvole Administrativna služba grada omogućila je plaćanje dozvole u ratama i to tako što se 40 odsto od utvrđenog iznosa građevinske dozvole plaća odmah, a 60 odsto uz garanciju banke na rate – rekla je Čeko -Šašić.
Prema njenim riječima, poslije obračuna troškova uređenja zemljišta i rente i po dostavljenom dokazu o uplati, izrađuje se rješenje za izdavanje građevinske dozvole koje bude gotovo za dva do tri dana.
– U postupku izdavanja odobrenja za građenje vrši se obračun i naplata troškova uređenja građevinskog zemljišta i jednokratne rente prema zonama utvrđenim Odlukom o građevinskom zemljištu. Uređenje zemljišta za gradsko građevinsko zemljište iznosi od 49,50 do 100,15 maraka za troškove uređenja po metru kvadratnom korisne površine objekta, odnosno 32,60 maraka po metru kvadratnom na ostalom građevinskom zemljištu. Za rentu investitor treba da izdvoji od 8,30 do 49,80 maraka po metru kvadratnom korisne površine objekta odnosno 8,30 maraka po metru kvadratnom na ostalom građevinskom zemljištu – pojasnila je Čeko-Šašić.
Stanovnici Banjaluke koji su se odlučili na izgradnju vlastitog objekta ističu da im prikupljanje dokumentacije za građevinsku dozvolu kao što su saglasnosti “Vodovoda”, “Telekoma”, “Elektrokrajine”, urbanistička saglasnost… oduzima mnogo vremena i strpljenja.
– Vjerujem da dijelim mišljenje mnogih da bi se ova procedura za izdavanje građevinske dozvole trebalo da što više pojednostavi, kako ne bi dolazili u situaciju da prekidamo radove na objektu. Isto tako vjerujem, da bi bilo manje nelegalnih objekata – rekao je ovo “Glasu Srpske” mještanin Kuljana Ranko Jevrić.
Olakšice
Odlukom o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata građanima su date brojne pogodnosti.
– Pored mogućnosti da se građevinska dozvola plati u ratama date su i olakšice za projektnu i drugu dokumentaciju – kazala je Uljana Čeko-Šašić. Glas Srpske
