NJUJORK, Na Wall Streetu se i ove sedmice očekuje nesigurno trgovanje, nakon prošlosedmičnog oštrog pada cijena akcija, jer će ulagači pažljivo pratiti razvoj situacije u Ukrajini nakon što su se stanovnici Krima izjasnili za pripojenje Rusiji.
Dow Jones indeks prošle je sedmice potonuo 2,35 odsto, na 16.065 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2 odsto, na 1.841 bod, a Nasdaq indeks 2,1 odsto, na 4.245 bodova. To je najveći sedmični pad tih indeksa od kraja januara.
Na referendumu u nedjelju više od 90 odsto birača izjasnilo se za pripojenje Krima Rusiji, no zapadne zemlje poručile su da ne priznaju rezultate referenduma. Stoga se najveća kriza između zapadnih zemalja i Rusije od Hladnog rata nastavlja, a SAD i Evropska unija prijete Moskvi sankcijama.
„Otvoreno je pitanje tko bi imao više štete. EU je zavisna od ruskog gasa, pa bi ekonomski to bilo uzajamno razaranje“, kaže Sam Wardwell, strateg u fondu Pioneer Investments.
Prošlosedmični rekordni pad stranih investicija u američke državne obveznice podstakao je, pak, špekulacije da Rusija smanjuje svoje rezerve u dolarima uoči mogućeg uvođenja sankcija.
„Ne znam hoće li ti signali upozorenja voditi ozbiljnim posljedicama, no zasigurno ih treba uzeti u obzir prilikom ulaganja. Teško je za očekivati rast cijena akcija uz takve geopolitičke prijetnje“, kaže Andre Bakhos, direktor u kompaniji Janlyn Capital.
Na nesigurnost ulagača ukazuje snažan rast VIX indeksa Čikaške berze opcija. Taj ‘indeks straha’ skočio je prošle sedmice više od 20 odsto, na 17,8 bodova, najviši nivo od početka februara, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljeg pada cijena akcija.
U fokusu ulagača ove će sedmice biti i sjednica čelnika američke centralne banke. Posljednji makroekonomski podaci su slabi, no analitičari ih pripisuju lošim vremenskim prilikama, a ne usporavanju rasta američke ekonomije.
Stoga se očekuje da će se Fed držati zacrtanog plana i nastaviti smanjivati podsticajne monetarne mjere.
Nakon što je u decembru i januaru smanjio programe kupovine državnih i hipotekarnih obveznica za po 10 milijardi dolara mjesečno, očekuje se da će ove sedmice najaviti smanjenje tih programa za još 10 milijardi dolara, na 55 milijardi mjesečno. Hina