NJUJORK, Zahvaljujući podacima koji ukazuju na jačanje američke ekonomije, na Wall Streetu je u utorak Dow Jones indeks dostigao novi najviši nivo u istoriji, dok se S&P 500 rekordnom nivou primaknuo na samo dva boda.
Dow Jones skočio je 111 bodova, ili 0,77 odsto, na 14.559 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,78 odsto, na 1.563 boda, a Nasdaq indeks 0,53 odsto, na 3.252 boda. Rekordni nivo, postavljen još 2007. godine, Dow Jones prvo je premašio početkom marta, a potom je u nekoliko navrata dostizao nove najviše nivoe u istoriji. Njegov jučerašnji rekordni domet ponajviše se zahvaljuje podatku da su u februaru porudžbine trajnih proizvoda u SAD-u skočile 5,7 odsto, znatno više od očekivanja.
Ulagače je oraspoložio i podatak da su cijene porodičnih kuća u 20 najvećih američkih gradova porasle 8,1 odsto na godišnjem nivou, što je njihov najveći rast u šest godina. Premda je prodaja novih kuća u februaru pala u odnosu na januar, na godišnjem je nivou porasla za više od 12 odsto. Ti podaci ukazuju jačanje tržišta nekretnina i industrijske aktivnosti, pa su analitičari povećali procjene rasta ekonomije u prvom tromjesečju.
JPMorgan povećao je svoju procjenu za 0,4 procentna boda, na 2,7 odsto na godišnjem nivou, dok analitičari Goldman Sachsa očekuju rast od 3 odsto. U prethodnom kvartalu američka je ekonomija porasla samo 0,1 odsto na godišnjem nivou. „Ovi su podaci bili dovoljni da ulagače uvjere da je američka ekonomija na dobrom putu. Trenutno nema ništa što bi moglo narušiti stabilan rast, pa je ojačala sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, kao što su akcije“, kaže Andrew Wilkinson, strateg u kompaniji Miller Tabak & Co.
Ipak, ulagači su oprezni, na što ukazuje mršav obim trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika su juče zamijenile samo 5,2 milijarde akcija, dok je lani prosječan dnevni obim iznosio 6,45 milijardi. Suzdržanost ulagača posljedica je zabrinutosti zbog mogućih negativnih posljedica modela spašavanja Kipra, koji sadrži rizike po akcionare banaka, štediše i vlasnike obveznica, dok su dosad troškove spašavanja banaka uglavnom snosili poreski obveznici. Ulagači se plaše da bi se taj model mogao primijeniti i u budućim paketima pomoći pojedinim članicama evrozone, što bi negativno uticalo na bankarski sektor.
U Kipru će banke ostati zatvorene do četvrtka, a potom će isplate biti ograničene kako ne bi došlo do prevelikog odliva novca, što bi dodatno narušilo tamošnji bankarski sistem. Kiparski predsjednik Nicos Anastasiades kazao je juče da su uslovi međunarodne pomoći vrijedne 10 milijardi evra bolni, ali nužni kako bi se izbjeglo urušavanje ekonomije. „Ako na Kipru dođe do odliva depozita, to bi moglo izazvati prodaju akcija i na američkim berzama, no vjerujem da bi svaki pad cijena ulagači iskoristili za ulazak na tržište, s obzirom na jačanje ekonomije SAD-a“, kaže Todd Schoenberger, partner u kompaniji LandColt Capital.
I na evropskim su berzama cijene akcija juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,33 odsto, na 6.399 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,11 odsto, na 7.879 bodova, a pariški CAC 0,55 odsto, na 3.748 bodova. Hina
