BANJALUKA, BiH bi ove godine vrlo lako mogla ponovo da probije rekord u vrijednosti uvezenog povrća, iako domaći poljoprivredni proizvođači mogu da podmire sve potrebe.
Samo u prva četiri mjeseca ove godine u BiH su dopremljene 26.723 tone svježeg povrća u vrijednosti od 24,8 miliona KM, po čemu će do kraja godine, po svemu sudeći, biti premašena lanjska uvozna vrijednost povrtlarskih kultura od 61 milion KM (65.638 tona).
Iz tog razloga domaći povrtlari ne mogu da prodaju svoje proizvode i bivaju prinuđeni da ih bacaju ili daju ispod cijene, te traže da se uvede sezonsko ograničenje uvoza povrća u BiH. Posebno je porazna činjenica da nam iz uvoza stižu krompir, paradajz, luk, kupus i ostale vrste povrća, koje na našim prostorima možda imaju i bolji kvalitet.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prva četiri mjeseca ove godine najviše povrća uvezeno je iz Hrvatske, zatim, Italije, Slovenije, Srbije i Holandije.
Rade Jovičević, potpredsjednik Udruženja proizvođača povrća RS, čija je prosječna godišnja proizvodnja povrća oko 75 vagona, ubijeđen je da bi povrtlari mogli potpuno da podmire potrebe RS, čak i kada ne bi uvozili ni kilogram povrća. Međutim, kazao je on, problem predstavljaju slučajevi uvoza povrća, koje se nakon što uđe u BiH prodaje kao domaći proizvod.
“Uđe kamion povrća preko granice, koje uveze nekoliko krupnih preprodavaca i to prodaju fabrikama za preradu kao domaće proizvode, a uz to iskoriste kompletan podsticaj Vlade RS i opštine”, tvrdi Jovičević.
On nema ništa protiv regularnog uvoza povrća i protiv je bilo kakvih zatvaranja granica, pogotovo što je BiH članica regionalne zone slobodne trgovine CEFTA, ali ističe da bi uvozne manipulacije, koje odnose trećinu budžeta, trebalo sankcionisati ukidanjem podsticaja. Jovičević je naveo da proizvođači koji ne mogu da prodaju proizvode spuštaju cijene ispod minimalne i na kraju bacaju rod. Dodao je da je na početku godine dovoljan samo jedan uvezeni kamion povrća koji cijenom poremeti tržište.
“Kada taj prvi kamion ‘krsti’ cijenu na početku godine, nju niko ne može da promijeni tokom godine”, rekao je Jovičević.
U najgoroj situaciji je, ukazuje, plastenička proizvodnja s obzirom na to da zbog nepovoljnih tržišnih uslova ne mogu da vrate uložena sredstva, pa moraju da nude povrće ispod cijene ili gledaju kako propada.
Međutim, postoje i dobri primjeri gdje zadruge, pored organizacije proizvodnje voća i povrća, izvrše i otkup viškova, koji bivaju izvezeni prije svega u Hrvatsku, ali i Srbiju i Crnu Goru.
Nevenko Granolić, menadžer Poljoprivredne zadruge “ViP Krajina” iz Laktaša, koja godišnje izveze velike količine voća i povrća, najviše u Hrvatsku, naglašava da iduće godine to neće biti moguće zbog pristupanja ove zemlje EU, što će domaće poljoprivrednike staviti u još teži položaj.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo i ekspert za agrarnu politiku, rekao je da ima povrća koje se mora uvesti u zimskom periodu jer ga nema na našim prostorima, ali da je to manji dio. On je naveo da poljoprivrednici traže da se uvede sezonsko ograničenje uvoza voća i povrća, kako to primjenjuju Crna Gora i Makedonija, ali da još nema objašnjenja vlasti zašto to ne realizuju.
Slaba kontrola ispravnosti
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, takođe, ističe da se domaće tržište ne može zatvoriti, ali problem vidi u tome što se uvoze značajne količine nekontrolisanog povrća.
“Uvezeno povrće često nema potvrde da je bezbjedno, odnosno nisu poznati njegovo porijeklo i ispravnost, a završi na tržnicama i u prodavnicama, gdje ih kupuju građani”, rekao je Usorac i podsjetio na uvoz zaraženog krompira iz Egipta, koji je zakopan nakon što je utvrđeno da je zaražen. Istakao je da mnogi imaju interesa da izvoze u BiH, čije je tržište neorganizovano.
“Mnogi žele da se riješe onoga što bi i oni trebalo da zakopaju, ali to je problem BiH, koja nije u stanju da kontroliše svoje tržište”, smatra on. Nezavisne novine