BANJALUKA, SARAJEVO – U prvih osam mjeseci ove godine vrijednost uvezenih farmaceutskih proizvoda je skoro za 24 miliona KM veća nego u istom periodu prošle godine.
U UIO BiH su pojasnili da se u farmaceutske proizvode ubrajaju lijekovi svih vrsta (u najvećoj mjeri), zatim vate, gaze, flasteri, te farmaceutska roba poput sterilnih materijala za hirurgiju, kao i reagensi za određivanje krvnih grupa i slično.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno je ukupno 5.551.806,87 kilograma farmaceutskih proizvoda u iznosu od 429.549.952,85 KM.
“U toku prošle godine u istom periodu uvezeno je ukupno 5.274.563,45 kilograma farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 406.087.753,23 KM“, kažu u UIO BiH.
Najviše ovih sredstava nam je vrijednosno 2020. godine, prema podacima UIO BiH, stiglo iz Njemačke, čak 97.724.316,32 KM.
“Iako je iz Srbije količinski uvezeno najviše – 1.520.175,98 kilograma farmaceutskih proizvoda, oni su koštali 18.037.494,87 KM“, pokazuju podaci UIO BiH.
Farmaceutske proizvode smo ove godine uvozili takođe i iz Slovenije – oko 54 miliona KM, Italije oko 34 miliona KM, zatim Francuske oko 33,5 miliona, te Švajcarske oko 23,5 miliona KM.
Za razliku od uvoza farmaceutskih proizvoda, izvoz iz BiH je daleko manji, te je za prvih osam mjeseci ove godine izvezeno svega 899.291,42 kilograma u vrijednosti od 58.183.407,71 KM.
Rada Amidžić, predsjednica Farmaceutskog društva RS, rekla je da je moguće da je na povećan uvoz farmaceutskih proizvoda uticala pandemija.
“Međutim, to ne znači istovremeno da je i potrošnja kod građana uvećana u odnosu na prošlu godinu. Treba razgraničiti i termin farmaceutski proizvodi od termina dodaci prehrani i ostalih proizvoda koji se prometuju u apotekama, maske, dezinfekciona sredstva, itd, a koji su se koristili i još se koriste u značajno većoj mjeri nego što je to bilo prije pandemije“, rekla je Amidžićeva.
Ona kaže da je trend obolijevanja u BiH u najvećoj mjeri od kardiovaskularnih oboljenja, a posljedično tome i potrošnja lijekova je najveća iz ove grupe.
“Moguće je da se trend iz prošle godine potrošnje lijekova za kardiovaskularne bolesti nastavio i ove godine. Zbog epidemiološke situacije pacijenti možda ne idu na preglede kod specijalista, ali njihovi doktori porodične medicine im i dalje propisuju terapiju koju su ordinirali specijalisti“, smatra Amidžićeva.
S obzirom na to da je lijek trastuzumab vrijednosno najviše prometovani lijek u prošloj godini, ona kaže da se radi o lijeku koji je izuzetno skup zbog načina proizvodnje pa je zbog toga ostvario i vrijednosno najveći promet, ali da on nije sigurno ostvario najveći promet u smislu broja pakovanja.
Dodala je da se taj lijek koristi u bolničkim uslovima u terapiji karcinoma dojke.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH ne raspolaže podacima o prometu lijekova u ovoj godini jer objavljuju godišnje izvještaje, a prema izvještaju za prethodnu godinu najveći promet su ostvarili lijekovi koji se koriste za bolesti kardiovaskularnog sistema.
Ovi lijekovi u toku prošle godine su ostvarili promet u iznosu od 116.948.629,58 KM, a njihov udio u ukupnom prometu lijekova je iznosio 16,38 odsto.
“Prvih pet lijekova prema nezaštićenom internacionalnom nazivu koji su imali najveći promet u prošloj godini su trastuzumab, pantoprazol, insulin glargin, acetilsalicilna kiselina i insulin aspart“, rekli su u Agenciji za lijekove BiH.
Oni su pojasnili da domaći proizvođači i veleprometnici dostavljaju broj pakovanja koje su uvezli, odnosno proizveli, i veleprodajnu cijenu lijeka, na osnovu kojeg se dobije finansijski izvještaj o prometu lijekova. Nezavisne novine