SARAJEVO – Vlast Bosne i Hercegovine godinama blokira uspostavljanje registra državnih službenika koji bi na jednom jednom mjestu sadržavao detaljan pregled svih zaposlenih u preglomaznom državnom aparatu koji svake godine proguta stotine miliona maraka.
Agencija za državnu službu (ADS) još od 2017. pokušava da uspostavi ovaj registar, ali ga je odmah na početku osporila Agencija za zaštitu ličnih podataka. Rješenje je bilo u izmjenama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, ali do tih izmjena ni nakon četiri godine nije došlo.
“U 2020. godini nije došlo do izmjene Zakona koji bi Agenciji omogućila da pusti u rad Registar državnih službenika. Agencija će aktualizirati sve aktivnosti koje mogu voditi ka konačnoj uspostavi ovakvog Registra”, stoji u njihovom Izvještaju o radu za prošlu godinu.
Nakon što nisu uspjeli animirati nikog od nadležnih da mijenja zakon, iz ADS-a su se obratili Ministarstvu finansija i trezora BiH tražeći alternativno rješenje, ali ih i tu, za sada, ignorišu.
Armija od 22 hiljade ljudi
Procjene pokazuju kako u državnoj službi radi 22.000 ljudi. Prema zvaničnim podacima Agencije za državnu službu u prošloj godini je kroz konkurse i interne oglase postavljeno 244 novih službenika. Sa druge strane, po osnovu penzije ili napuštanja službe, razriješeno je njih 73. Iako u javnosti preovladava mišljenje da državni službenici ne rade najbolje svoj posao, protiv njih prošle godine vođeno samo 13 disciplinskih postupaka.
“Ministarstvu je upućena inicijativa da se ADS uključi u nadogradnju Informacionog sistema za centralizovani obračun plata i naknada (COIP), koji je već svojevrsni registar svih zaposlenih u institucijama BiH, i koji bi, uz manje izmjene mogao sadržavati i podatke koje bi koristile i našoj Agenciji za obavljanje poslova i zadataka utvrđenih Zakonom. Ta inicijativa nije doživjela bilo kakvu konkretizaciju”, navode u Agenciji.
Inače, prema Odluci o sadržaju i načinu vođenja registra, on bi se sastojao iz dva dijela. Prvi dio bi sadržavo podatke o službi, tačnije instituciji u kojoj službenik radi, radnom mjestu, radnim zadacima, njegovim ocjenama i eventualnim disciplinskim mjerama. Drugi dio registra bi imao lične podatke o zaposlenom, stručnu spremu, prebivalište i druge podatke o svakom državnom službeniku.
Plan je bio da se vodi u elektronskom obliku, a da zaposleni službenik ima pravo pristupa samo u onom dijelu koji se na njega odnosi, tačnije svom ličnom dosijeu.
Najviše koristi od njega je imala upravo Agencija za državnu službu, jer bi joj centralizovani podaci uveliko olakšali poslove poput postavljenja, razrješenja, penzionisanja, obuke i stručnog razvoja i brojnih drugih poslova koje vode.
Takođe u svakom momentu bi se imao uvid u stvarni broj službenika, a ispunili bi se i zahtjevi Evropske unije koja u procesu pristupa insistira na transparentnosti u ovoj oblasti.
CAPITAL: D. Tovilović