BEOGRAD, Predsjednik Izvršnog odbora Hipo-Alpe-Adrija banke Vladimir Čupić: Nema lakog izlaza iz problema zvanog „dug u švajcarskim francima“
Nema lakog izlaza iz problema zvanog „dug u švajcarskim francima“. Svi će morati da podnesu žrtve, i građani, ali i banke. Dimenzija ovog problema na nacionalnom nivou ipak nije tolika da bi se njime bavila Vlada Srbije, a očekujem da će banke zajednički ponuditi neko rješenje u narednih mjesec, dva – kaže za „Novosti“ Vladimir Čupić, predsjednik Izvršnog odbora Hipo-Alpe-Adrija banke u Srbiji.
Znači li to da banke čekaju da vrijednost „švajcarca“ padne?
Čupić: Problem visokih rata kod ovih kredita nije nastao zbog aktivnosti banaka, već zbog rasta švajcarskog franka na globalnom tržištu. I ovdje treba biti vrlo fer: korisnici tih zajmova imali su koristi po osnovu nižih kamatnih stopa. Oni su prvobitno plaćali rate koje su bile od 20 do 30 odsto, u nekim slučajevima čak i 40 odsto niže nego da su se pozajmili u evrima. Međutim, zbog porasta vrijednosti franka prema evropskoj valuti, kod ovih dužnika sada imamo efekat veće zaduženosti u evrima. Ratu dodatno uveća i svaki pad dinara u odnosu na evro. Ali, veličina ovog problema neće ugroziti bankarski sistem Srbije.
Ali ugrožava građane koji moraju da vrate taj dug?
Čupić: Svakom bankaru je jasno da se krediti otplaćuju iz ličnih primanja, da je riječ o cijelim porodicama, da su ljudi u međuvremenu ostajali i bez posla. Prema svim klijentima koji imaju problem sa otplatom kredita, bez obzira na to da li je riječ o francima ili evrima, mi pristupamo oprezno.
Da li, onda, banka odlaže aktiviranje hipoteke kod takvih dužnika?
Čupić: Kod onoga ko godinu dana ne namiruje svoje rate, jedina opcija je da se banka naplati iz hipoteke. Pa, i javne službe svoja potraživanja naplaćuju prodajom imovine dužnika. Finansijska disciplina se mora poštovati, što znači da obaveze moraju da se izmiruju na vrijeme. Ako toga nema, svi oni koji redovno plaćaju svoje dugove, osjećaće se uskraćeni: zašto oni da plaćaju, kad drugi to ne čine, bez ikakvih posljedica.
Smanjenje obavezne rezerve banaka, kako bi kreditirale izvoznu privredu, bila je jedna od mogućih državnih mjera koje „idu u susret“ novom talasu krize, što u NBS „nije prošlo“…
Čupić: To uvijek postoji kao mjera, ali riječ je o gruboj alatki, širokog zahvata, kod nje nema „finog podešavanja“. Kao kad poredite vitku sablju i buzdovan. Cilj obavezne rezerve nije samo smanjivanje kreditne aktivnosti, već obezbjeđivanje rezerve likvidnosti cjelokupnog sektora. Da sam na mjestu guvernera NBS, bio bih veoma oprezan sa obaveznim rezervama čije smanjenje znači značajnu relaksaciju monetarne politike pred prvi talas krize.
IZLAZ – MANJA RATA
Čupić: Nema previše opcija. Konverzija duga u evro sada je nepovoljna zbog visoke vrijednosti franka, a uz to je kamatna stopa na evro viša. Rješenje treba tražiti u djelimičnom reprogramu, kako bi se pomjerila otplata dijela glavnice ka budućim periodima, a trenutna rata smanjila. Svi očekuju da će vrijednost franka prema evru kasnije da padne, ali niko ne zna kada će se to desiti, i rizik nikada ne može u potpunosti da se izbjegne. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba