ZAGREB – Pola godine nakon Brodarskog instituta još jedna firma iz državnog portfelja Hrvatske odlazi u likvidaciju.
Nakon dugogodišnje neodlučnosti, Upravno vijeće CERP-a u kojem uglavnom sjede članovi Vlade, iniciralo je nedavno postupak gašenja zagrebačkog Vjesnika, nekadašnje najveće tiskarske i izdavačke kuće, a odluka će se početi provoditi za nešto manje od mjesec dana.
Predstavnici akcionara, a najveći su HZMO (40,12%), CERP (12,84) i Fond hrvatskih branitelja i članova njihovih porodica (24,49%), o tomu će formalno odlučivati na glavnoj skupštini 5. jula
Taj oštar i nepopularan rez, Vlada Hrvatske je odlučila poduzeti kako bi okončala dalja produbljenja krize i neizvjesnosti. Oba slučaja, osim zbog nestajanja iz privrednoog života, u fokusu javnosti su inače i zbog različitih interesa oko vrijednih nekretnina u centru Zagreba na kojima su te firme poslovale
Upravo vrijednost nekretnine Vjesnikovog kompleksa, u kojem sama kompanija Vjesnik ima 20% udjela, prije nekoliko godina aktuelni predsjednik Uprave Ilija Nedić vidio je kao osnov za program restrukturisanja kojim bi se omogućio nastavak poslovanja.
S njegovim dolaskom, nakon godina minusa, Vjesnik je uspio konačno tekuće poslovanje dovesti pod kontrolu i u plus, čak i povećati broj kupaca. Međutim, za nastavak poslovanja potrebno je rasteretiti firmu starih, akumuliranih gubitaka, koje iz tekućeg poslovanja nije moguće zatvoriti.
Najviše od svega, za nastavak je potrebno obnavljanje dotrajalog tehnološkog parka, jer štamparske mašine stari su 25 i više godina, a zbog dugogodišnjih problema s likvidnošću nisu ni adekvatno održavani.
Većinskom vlasniku, državi, predložen je stoga program restrukturisanja, čija je ideja, ukratko, bila da se štamparija izmjesti s postojeće lokacije na novu, van centra grada, te da država od firme otkupi njen vlasnički udjel u Vjesnikovom kompleksu.
To bi bio i osnov za dokapitalizaciju i omogućavanje potrebnog obnavljanja dotrajalog tehnološkog parka i daljeg opstanka Vjesnika. No, sve se to događalo prije pandemije, s kojom je uslijedio negativan trend i pad potražnje na grafičkom tržištu, što je ostavilo traga i u poslovnim rezultatima.
Dodatan udarac Vjesniku je zadalo i poskupljenje troškova materijala i energije, kao i gašenje jednog od štamparskih mašina, čije dijelove nije moguće nabaviti.
Šta s kompleksom?
Vjesnik je, inače, Vlada već odavno skinula s popisa firmi od strateškog interesa, a budući da je riječ o mašinama čija nabavka predstavlja velik izdatak, jer koštaju poput “broda”, od osam do 20 miliona evra, povučena je na kraju crta i zaključeno da država nema interes nastaviti ulagati u grafičku industriju, u kojoj je privatni sektor već odavno preuzeo primat nad Vjesnikom.
Potvrđuje to i predstavnik radnika u Nadzornom odboru Vjesnika Tvrtko Gretić, koji kaže kako se tokom razgovora s nekoliko posljednjih ministara nadležnih za državnu imovinu jasno dalo do znanja da država nema namjeru pokrivati neprofitabilnost industrije, te da ulaganje u revitalizaciju djelatnosti nema perspektivu.
Sindikat grafičara i medija podržavao je nastojanja Uprave i prijedlog koji obuhvaća izmještanje štamparije, ali kada je postalo jasno da to nije opcija, fokus su predstavnici radnika prebacili na zaštitu prava preostalih 160-ak, od kojih veliki broj ima nekoliko godina do penzije.
Radnicima će otpremnine biti isplaćene, a svim povjeriocima obaveze podmirene, nakon što se pokrene likvidacioni proces. Njega bi, prema prijedlogu većinskog vlasnika, trebao voditi Tomislav Orehovec, inače isti likvidator kojemu je povjeren postupak u slučaju Brodarskog instituta.
O slučaju će se vrlo brzo očitovati i u Banskim dvorima, budući da je odlukom CERP-a o gašenju Vjesnika predviđeno da Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrene postupak kako bi Vlada formalno donijela odluku o sticanju Vjesnikovog suvlasničkog udjela u tom napuštenom kompleksu.
Što će biti dalja sudbina te imovine s ogromnim potencijalom, država će dalje odlučivati s ostalim suvlasnicima.