LIVNO, Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva Federacije BiH (FBiH) predložilo je federalnoj Vladi reviziju poslovanja i zakonitosti nastanka privrednog društva “Petrol”, čije je sjedište u Ljubuškom.
Pokretanjem revizije počinje procedura vraćanja ove firme pod okrilje države, s obzirom na to da se ona godinama tretira kao preduzeće sa spornom imovinom.
Revizija je inicirana nakon što su nezadovoljni radnici ove firme, koja se bavi prometom nafte i naftnih derivata, početkom ove godine zatražili pomoć od vlasti FBiH zbog kršenja njihovih radničkih i ljudskih prava, ali i sumnji u poslovanje i provedenu dokapitalizaciju preduzeća, o čemu su obaviješteni Agencija za istrage i zaštitu BiH (Sipa) i MUP FBiH, koji, prema nepotvrđenim informacijama, provode istragu.
Prema najnovijim zvaničnim informacijama, Vlada FBiH je 26. avgusta prihvatila informaciju federalnog Ministarstva energetike, industrije i rudarstva o stanju u “Petrolu” Ljubuški i zadužila Agenciju za privatizaciju FBiH da izvrši reviziju ovog dioničkog društva od njegovog osnivanja do danas.
Revizija će obuhvatiti pravni i finansijsko-računovodstveni aspekt, uključujući provedene statusne promjene, a sve radi utvrđivanja stvarnog iznosa i strukture kapitala i preduzimanja daljih aktivnosti.
Kako je potvrđeno iz resornog federalnog ministarstva, radnici Komercijalnog sektora ovog preduzeća u Livnu zatražili su pomoć radi zaštite svojih prava i državnog kapitala. Radnici su ukazali na teško materijalno stanje i da poslodavac ne izvršava obaveze, te izrazili sumnju u legalnost izvršene dokapitalizacije.
Nezadovoljstvo radnika kulminiralo je u aprilu ove godine – kada su nadležni inspektori Uprave za inspekcijske poslove Livanjskog kantona zatvorili sedam benzinskih pumpi „Petrola“ na području ovog kantona zbog neispunjavanja minimalnih tehničkih uslova i milionskih dugovanja za poreze i doprinose za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje radnika.
Rukovodilac Komercijalnog sektora “Petrola” u Livnu Ljubo Velić potvrdio je novinarima da su 43 radnika ovog preduzeća sa područja Livanjskog i Srednjobosanskog kantona početkom jula ove godine podnijeli tužbe nadležnim sudovima protiv većinskog vlasnika – biznismena iz Hercegovine Milana Lučića.
Prema Velićevim riječima, vlasnik preduzeća od 1. januara 2005. godine ne uplaćuje doprinose za radnike, kao ni ostala davanja koja je dužan po zakonu uplaćivati.
Inače, prema ugovoru o dokapitalizaciji, vlasnik je bio obavezan da izvrši rekonstrukciju benzinskih pumpi na području Livanjskog kantona, ali to nikada nije učinio, pa je stanje na tim pumpama, prema Velićevim riječima, katastrofalno.
Nakon što je saznao za tužbu koju su podnijeli radnici, vlasnik je počeo vršiti pritisak na njih prijeteći im otkazima, koje su neki već i dobili.
Benzinske pumpe “Petrola” na području Livanjskog kantona – po dvije u Livnu i Kupresu, te po jedna u Tomislavgradu, Bosanskom Grahovu i Drvaru, koje su zatvorene 14. aprila ove godine, još nisu otvorene, jer vlasnik prethodno mora postupiti po rješenju inspekcije o otklanjanju utvrđenih nedostataka i nepravilnosti i izmiriti sve obaveze prema državi i radnicima koji su ostali na ulici.
Suština radničkih pritužbi odnosi se na činjenicu da nekada uspješno preduzeće, nakon dokapitalizacije – propada, zato što se permanentno novac iz preduzeća prebacuje na račune privatnih firmi u vlasništvu porodice Milana Lučića, većinskog vlasnika i direktora “Petrola”. U dokumentaciji koju su radnici dostavili federalnim vlastima, a koja je proslijeđena Sipi, nalaze se i ugovori o poslovnoj saradnji kojim se dokumentuju ove tvrdnje.
Osim toga, navedeni su i podaci o milionskim pozajmicama koje je “Petrol” Ljubuški u više navrata i bez jasnih garancija za vraćanje prebacio na račune firmi u privatnom vlasništvu porodice Lučić.
Prema nalazima do kojih je došlo Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva FBiH, vidljivo je da je preduzeće “Petrol” nastalo kršenjem niza propisa, a sve na osnovu imovine prijeratnog sarajevskog “Energopetrola” koja se nalazila na području zapadne Hercegovine.
Riječ je o 17 benzinskih pumpi i skladištu u Livnu, čiji su radnici 1993. godine osnovali preduzeće “Energopetrol” Mostar, a Upravni odbor ovog preduzeća, pod predsjedavanjem Branka Kvesića, izabrao je Dubrovačku banku Mostar kao partnera za dokapitalizaciju preduzeća.
U izvještaju resornog federalnog ministarstva navodi se da se donošenjem ove odluke, osim na Statut preduzeća, ne poziva ni na jedan zakon koji je tada važio u FBiH, niti je bilo ko u ime državnog kapitala dao saglasnost za provođenje dokapitalizacije. Ugovor je, međutim, sklopljen i formirano je novo preduzeće “Petrol” u kojem je “Energopetrol” Mostar imao 49,7 odsto, a Dubovačka banka 50,3 odsto vlasništva.
U to vrijeme državni kapital u “Energopetrolu” iznosio je oko 67 odsto, za predsjednika novog Upravnog odbora imenovan je Milan Lučić, a za direktora Branko Kvesić. Međutim, 1999. godine sklapa se aneks ugovora kojim se u “Petrolu” smanjuje učešće “Energopetrola” na 36,7 odsto, a za sve ove odluke nije poznato ko je u ime države, odnosno FBiH, dao saglasnost za njihovo donošenje.
Krajem 1999. godine formirana je nova banka pod imenom “Aurobanka”, u čiji sastav ulazi Dubrovačka banka, a za direktora ove banke imenovan je Zdenko Lučić, brat predsjednika Upravnog odbora „Petrola“ Milana Lučića.
“Aurobanku” uskoro kupuje Hipo Alpe-Adria banka, koja tako postaje vlasnik 63,25 odsto imovine “Petrola”.
Federalno Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva dalje je utvrdilo da je tokom 2002. godine preduzeće “Hermes” Ljubuški, čiji je direktor Milan Lučić, od malih dioničara “Petrola” otkupilo 7,94 odsto ukupnog osnovnog kapitala.
Prema informaciji resornog federalnog ministarstva, koju je prošle sedmice razmatrala i usvojila Vlada FBiH, evidentno je da je došlo do povrede vlasničkih i upravljačkih prava države, kao i prava malih dioničara, tokom više vlasničkih transformacija.
Radi toga je federalna Vlada zadužila Agenciju za privatizaciju FBiH da izvrši reviziju “Petrola” od njegovog osnivanja do danas – kako bi se došlo do preciznih podataka o vlasničkoj strukturi, te zaštitio državni kapital, ali i prava radnika ovog preduzeća.
Srna