BEOGRAD, Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Ðuričin preporučio je juče Vladi Srbije da se, prilikom planiranja budžeta za 2016. godinu, drži načela čvrstog budžetskog ograničenja i prilagođava troškove sa prihodima, ocjenjujući da prostor za rast privrede u narednoj godini postoji jedino u privlačenju direktnih stranih investicija, realizaciji međudržavnih ugovora za realizaciju velikih infrastrukturnih i građevinskih projekata.
“Ako se pogledaju ekonomske performanse Srbije, vlada nema previše opcija u planiranju budžeta za narednu godinu. Jednostavno, privreda je nemoćna i to sprečava mogućnost korišćenja budžeta kao podsticaja privrednog razvoja. Javni sektor je prevelik, nestandardno velik, a pritome – neefikasan“, ocijenio je Ðuričin za Tanjug, o planiranju budžeta za 2016. koji bi trebalo da bude u skupšuknskoj proceduri krajem novembra.
Uz sve to, kako je primjetio Ðuričin, uticaj privatnog sektora na budžetske prihode je mali, tako da ukoliko se nastavi sprovođenje restriktivne budžetske politike iz 2015. godine, postavlja se pitanje gdje je prostor za finansiranje investicija, kazao je ugledni ekonomista.
“Tog prostora nema u snazi domaće privrede. Taj prostor se može proširiti ukoliko se uključe strani direktne investicije i ukoliko država realizuje međudržavne dogovore u vezi finansiranja velikih projekata, prije svega u oblasti infrastrukture i projekata u oblasti građevinske djelatnosti”, objasnio je Ðuričin.
Vlada Srbije ima nimalo lak zadatak da, s jedne strane, poštuje čvrsta budžetska ograničenja, a sa druge strane, da održi socijalnu koheziju i očuva političku stabilnost, primjetio je Ðuričin.
“Svi kažu investicije su neophodne, samo je pitanje kako finansirati investicije, iz kojih izvora. Domaći izvori su veoma limitrirani”, ukazao je Ðuričin i skrenuo pažnju da je tu i MMF, koji je spreman da podrži održavanje makroekonomske stabilnosti i projekte strukturnog prilagođavanja, samo ukoliko se čvrsto pridržavamo budžetskog ograničenja i nastavimo politiku održavanja fiskalne stabilnosti, odnosno, da trošimo onoliko koliko prihodujemo.
Da bi se Srbija približila nacionalnom dohotku EU, ona mora od 2016. do 2030. godine da ima prosječnu godišnju stopu rasta BDP-a od šest odsto, što je fantastičan zahtjev i “prodoran zadatak za političare”, ocijenio je Ðuričin, komentarišući očekivanje Vlade Srbije da u 2016. ostvari rast BDP-a od 1,5 odsto.
S druge strane, mali je fiskalni prostor da se iz budžeta podstakne rast preduzeća u državnom vlasništvu, koja su u takozanim posebnim programima i to će biti veoma teško jer je njihova vrijednost niska, smatra Ðuričin, napominjući da ulazak stranih investitora u te firme ne donosi fiskalne prihode za održavanje budžetske stabilnosti.
Predsjednik Odbora za finansije Veroljub Arsić izjavio je Tanjugu da će se Prijedlog zakona o budžetu za sljedeću godinu naći pred poslanicima krajem novembra ili početkom decembra i da će biti usvojen polovinom decembra.
On je u izjavi Tanjugu rekao da će MMF do kraja ove nedjelje završiti treću reviziju aranžmana na osnovu koje će vlada izraditi budžetski okvir za sljedeću godinu. Tanjug
