SARAJEVO, Domaća privreda je preopterećena i samo je pitanje vremena kad će doći do njenog sloma, upozorio je u ponedjeljak Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.
“Dok prihodi privrede padaju, prihodi države rastu. To govori o visokim nametima na kompanije koje one više ne moći izdržati”, kazao je Grebo govoreći o stanju privrede u Kantonu Sarajevo na početku ove godine. Smatra da je najveći problem u javnoj potrošnji, na čijem smanjenju vlasti ne rade, iako faktori unutar BiH, ali i izvana, upiru prstom u visoku javnu potrošnja kao jedan od najvećih problema.
“Potrebno je smanjiti javnu potrošnju, napraviti socijalne programe i pokrenuti kapitalne investicije kako bi se osnažila proizvodnja. Bez toga nema nove vrijednosti, a ako nema nove vrijednosti, nema ni izvora za dalje opterećenje privrede”, istakao je Grebo.
Kritikujući odnos vlasti prema privredi, Grebo je kazao kako je nepojmljivo da Federacija BiH uvodi porez na topli obrok usred godine.
“Mijenjati uslove privređivanja usred godine u uređenim državama je nemoguće. Ne sporimo pravo države da uvede ovaj porez, ali takvo nešto radi sa na početku godine i privredi se najavi ranije kako bi se mogla pripremiti”, objasnio je Grebo i dodao da je to proizvod nepostojanja mjera ekonomske politike.
Tvrdi da je potreban hitan dijalog privrednika i onih koji kroje privredni ambijent i s tim u vezi najavio za 8. juni u Privrednoj komori KS raspravu predstavnika najznačajnijih domaćih kompanija i dužnosnika na raznim nivoima vlasti.
Analizirajući kretanja u privredi KS na početku godine, Grebo je kazao je došlo do rasta izvoza u prvom kvartalu od oko 15 posto, ali da on nije praćen istovremenim rastom industrijske proizvodnje, koja je za prva tri mjeseca niža za 9,3 odsto u odnosu na isti period 2009. godine.
“Nemamo analitičkih podataka o razlozima ovakvog trenda, ali vjerovatno su naše robe pronašle nova izvozna tržišta”, dodao je Grebo.
Mubera Kadrić, direktorica Centra za razvoj i poduzetništvo, kazala je da je od 20 grana prerađivačke industrije u Kantonu samo šest ostvarilo rast, od čega je najveći skok zabilježen u proizvodnji odjevnih predmeta, dorade i bojenja krzna od 523 odsto. Najveći pad registrovan je u proizvodnji medicinskih instrumenata 86,3 odsto. Nezavisne novine