ZAGREB, Građevinska kompanija Viadukt poslovala je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci s 39,67 miliona kuna dobiti prije oporezivanja, što je za gotovo 28 miliona kuna više u odnosu na dobit iz istog perioda prošle godine, pokazuju podaci iz finansijskog izvještaja dostavljenog danas Zagrebačkoj berzi.
Ukupni prihodi Viadukta od početka godine do kraja septembra iznosili su 943,4 miliona kuna, što je za 9,7 posto manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine, a u izvještaju se ističe da je od ukupnog iznosa na projektima cestogradnje i vijadukata ostvareno 909,15 miliona kuna.
Ukupni su rashodi istodobno smanjeni za više od 12,5 posto, na 903,7 miliona kuna, pa je dobit prije oporezivanja ostvareno u iznosu od 39,67 miliona kuna, što je za 27,9 miliona kuna više od dobiti iz prvih devet mjeseci 2008.
“Bez obzira na dobre poslovne rezultate u trećem kvartalu izraženo se osjećaju posljedice globalne recesije, i to najviše kroz produljenje rokova naplate potraživanja, pogoršanu likvidnost, te otežanu dostupnost izvorima financiranja. Direktna posljedica toga je vrlo otežano plaćanje obveza prema dobavljačima i kooperantima. Društvo je do sada izmirivalo sve svoje obaveze prema državi, bankama i lizing kućama”, navodi se u izvještaju.
Prema podacima iz bilješki uz izvještaj ukupna potraživanja Viadukta od kupaca na kraju septembra ostala su na nivou iz 2008., odnosno iznosila su 430,3 miliona kuna, dok su istovremeno ukupne kratkoročne obaveze iznosile 640,8 miliona kuna, od čega 343,3 miliona kuna čine obaveze prema dobavljačima.
Iz Viadukta navode i kako dolazi do usporavanja već ugovorenih radova na pojedinim dionicama i smanjivanja investicijskih ulaganja te da će likvidnost društva biti ugrožena, s obzirom da je država njihov najveći investitor.
Zbog cjelokupne situacije u zemlji, a da bi se društvo u novonastalom okruženju održalo Viadukt je, kako se navodi, započelo s iznalaženjem poslova u inozemstvu (Njemačka, Libija, Ukrajina), pa je tako primjerice s Libijom potpisan ugovor o izgradnji cestovne infrastrukture vrijedan više od 86 miliona kuna.
Takođe, smanjuju se troškovi, potraživanja s relativno dugim periodima dospijeća prodaju se finansijskim institucijama (faktoring), a prirodnim je odljevom smanjen i broj zaposlenih za šest posto.
