BEČ, Ako sporazumi između zemalja zapadnog Balkana budu uspješni, većina teretnog prometa preko Balkana biće preusmjerena sa cesta na novi alpsko-zapadnobalkanski željeznički koridor 10. Željeznička veza između Austrije i Turske biće dugačka 2.152 kilometara, čime bi se Evropa kopneno povezala s Kinom, piše Delo.
Željeznički prevoz od Austrije preko Balkana do Turske sada zahtijeva mnogo vremena. Na nekim mjestima brzina je samo 30 kilometara na čas.
Teretni voz, kojem su od Švedske do Beča potrebna 24 časa, vozi iz Austrije preko Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bugarske nekoliko dana.
“Nije bilo puno ulaganja u 30 godina, bio je rat koji je prekinuo veze. Sada se sve zemlje pripremaju za nadogradnju”, rekao je Miloš Rovsnik, predsjednik Uprave Alpsko-zapadnobalkanskog Koridora 10 sa sjedištem u Sloveniji, koji povezuje svih pet zemalja.
Osnovala ga je Evropska ekonomska asocijacija zajedno s ministarstvima za infrastrukturu svih pet zemalja. To će obezbijediti da zemlje međusobno sarađuju i omogućiti uspostavu čitavog koridora, smatra on. Prošle sedmice imali su jedan od svojih prvih sastanaka u Beogradu, jer preduzeće za koridor 10 postoji tek od juna ove godine.
“Koridor 10 je obaveza osposobljavanja ruta prema evropskim standardima. To znači elektrifikacija, 22,5 tona osovinskog tlaka, dužine stanica koje će dopustiti 740 metara duge vozove, a do 2030. i EDCS signalno-sigurnosni uređaje”, rekao je Matjaž Kranjc, direktor SŽ Infrastrukture.
Slovenački dio koridora je gotovo dovršen.
“Završavamo posljednji dio remonta između Zidanog mosta i Rimskih toplica. Sve temeljne linije u Sloveniji već su elektrificirane, a do 2021. godine one će biti opremljene i sistemom EDCS”, predviđa Kranjc. Prema njegovim riječima, u modernizaciju ovog dijela mreže posljednjih je godina uloženo više od 700 miliona evra.
Iz Zidanog mosta voz će nastaviti kao i sada: kroz Zagreb, Vinkovce, Tovarnik, Beograd do Sofije i dalje do bugarsko-turske granice blizu Svilengrada.
Investicija će biti vrijedna više milijardi evra. Evropa, koja želi što više prometa preusmjeriti sa cesta na željeznice, a sa druge strane povezati se s regijom i dalje s Kinom, već je pripremila značajnu finansijsku pomoć za zemlje kroz koje će koridor proći.
Koliko ulaganja je potrebno u čitavom koridoru nije poznato, jer je studija u izradi. “Hrvatske željeznice” na svojoj web stranici su objavile plan obnove željeznica, kao i prvu procjenu prema kojoj im treba oko dvije milijarde evra. U novom planu ulaganja Srbija je namijenila 12 milijardi evra za infrastrukturu, od čega oko 1,6 milijardi evra za željeznice.
