MOSKVA, Ruse od alkoholizma može da spase dobro vino! To se svojevremeno desilo u skandinavskim zemljama, pa isti „recept“ proizvođači vina predlažu predsjedniku Medvedevu i premijeru Putinu.
Ideja da se podizanjem kulture pijenja vodi borba protiv alkoholizma u Rusiji nije nova. Poslije raspada SSSR, nade su se polagale u pivo. Prodaja piva je rasla, ali nije drastično pala ni prodaja vodke – zato što su mnogi uz vodku pili i pivo.
Mlađi i bogatiji ljudi u Rusiji zaista sve više piju uvozna vina. Za obične ljude, ipak, vino je preskupo. Za flašu najjeftinijeg vina se može kupiti najmanje dva litra vodke. Najpopularnije rusko piće, vodka, veoma jednostavno se pravi – mješanjem alkohola sa vodom – pa je i jeftina.
Na rusko tržište su 1995. počele da dolaze velike kompanije za proizvodnju piva. Tako se do 2007. proizvodnja piva povećala čak pet puta. Pivo je smanjilo potrošnju – kvasa. Ne i vodke.
– Sada su akcize na vodku male, nešto više su na pivo, a maksimalne na vino. To je apsurd. Zato se toliko i prodaje vodtka. Rusija u odnosu na razvijene zemlje veoma malo pije vino – kaže senator Aleksandar Počinuk, koji u Savjetu Federacije predstavlja Kubanj.
On dodaje da je nelogično da flaša vodke košta nešto više od pakovanja soka. Početkom osamdesetih godina prošlog vijeka u SSSR godišnje se po čovjeku konzumiralo oko 15 litara vodke, a tri litra vina…
Samo sirotnja u Rusiji sada pije po zdravlje opasan tehnički alkohol. U vrijeme socijalizma, ali i sirotinjskog kapitalizma Borisa Jeljcina, mnogo se ljudi trovalo, jer su pili razne alkoholne smjese. U vojsci se pio tehnički alkohol koji su dobijali avijatičari ili podmorničari. Taj alkohol razblažen sa vodom u mornarici su zvali „šilo“.
Senator Počinuk podsjeća da je u vrijeme SSSR-a napravljeno mnogo grešaka. Sovjetsko rukovodstvo je u određenim periodima stimulisalo rast proizvodnje i prodaju vodke, jer je tako punjen državni budžet. To što se narod opijao, malo koga je mučilo.
U sovjetsko vrijeme su vino dovozili tankerima iz Alžira, i od njega pravili svoja vina. A za vrijeme antialkoholne kampanje i „suvog zakona“ osamdesetih godina prošlog vijeka posječeno je mnogo vinograda na Krimu i Kavkazu. Tada su izgubljene tri četvrtine vinograda.
Rusija je počela da proizvodi vino krajem 19. vijeka u vinarijama koje je osnovao knez Lav Goljicin. Ta tradicija je prekinuta poslije revolucije, a sada se obnavlja.
Od donošenja „suvog zakona“ prošlo je punih 25 godina. Sovjetsko rukovodstvo je 7. maja 1985. usvojilo Mjere borbe protiv pijanstva i alkoholizma. Povod: u dvadesetak regiona konzumacija čistog alkohola godišnje dostizala je 30 litara po čovjeku. Ubrzo je prepolovljena proizvodnja vodke, a broj prodavnica u kojima se prodavao alkohol smanjen je drastično.
Partijski rukovodioci su tada govorili da su hiljade žena i djece poslije mnogo godina vidjeli svoje muževe i očeve trijezne. Zbog načina na koji je antialkoholna kampanja sprovođena, međutim, sovjetsko rukovodstvo je gubilo podršku u narodu. Početkom 1988. godine 90 odsto građana bilo je protiv ovih mjera.
– Danas se nalazimo pred izborom: da krenemo putem kao osamdesetih godina, ili da ubjedimo društvo i vlast da se protiv alkoholizma treba boriti i stvaranjem civilizovane alternative – izjavio je Boris Titov, predsjednik Saveza vinogradara i proizvođača vina Rusije.
Uspješni crnogorci
Ljubitelji vina u Rusiji mogu da kupe crnogorska vina. Bilo je pokušaja da se prodaju manje količine vina iz Srbije, Hrvatske i Makedonije, ali se niko, osim Crnogoraca, nije potrudio da dobro marketinški obradi rusko tržište i da ulaže u reklamu i promociju. Rusi, inače, više vole crna vina. Novosti
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
..a sve ostalo Severinom…