SARAJEVO,Energetska suradnja BiH sa zemljama jugoistočne Europe je određena Ugovorom o uspostavi energetske zajednice, koji je BiH ratificirala 27. srpnja 2006. BiH je potpisnica Energetske povelje s Protokolom Perea o energetskoj efikasnosti i pripadajućim aspektima zaštite okoliša. Pored toga, BiH je tokom 2007. potpisala i Protokol iz Kyota. O energetskim projektima u BiH i saradnji za Dnevni list govori Vilim Primorac, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Nedavno ste u Bruxsellesu predvodili bh. izaslanstvo na konferenciji “Zajedničko postizanje održive energije”. Kakva je bila uloga BiH na toj konferenciji i što očekujete ubuduće kad je energija u pitanju?
– Treba napomenuti kako je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koordinator međunarodne energetske suradnje. Sudjelovanjem u ovom procesu BiH potvrđuje svoju opredijeljenost za reformu sektora električne energije i plina, liberalizaciju tržišta energije i usklađivanje svoje politike s članicama EU-a, a sve s ciljem priključenja EU-u.
Na kojoj se razini nalazi BiH kad je u potanju implementacija direktiva EU-a?
– Na tržištu električne energije u BiH djeluju tri elektroprivredne kompanije koje uključuju djelatnost proizvodnje, distribucije, opskrbe i trgovine. Tijekom 2004. zakonom su uspostavljeni Nezavisni operator sustava (NOS) i jedinstvena elektroprijenosna kompanija (Elektroprijenos). Ove dvije kompanije regulira Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK). Zbog specifičnosti ustroja BiH, postoje i entitetske regulatorne komisije za električnu energiju, i to Regulatorna komisija za električnu energiju FBiH (FERK) i Regulatorna komisija za električnu energiju RS-a (RERS). U sektoru plina pred BiH predstoje mnoge obveze koje mora poduzeti. Ne postoji državni zakon o plinu, ali je formirana ekspertna skupina koja se obvezala kako će do kraja svibnja 2008. imati prijedlog zakona na razini države. Trenutačno se razmatraju projekti koji bi omogućili BiH raznolikost izvora opskrbe. BiH podržava regionalne inicijative koje omogućavaju alternativne ulaze i izvore opskrbe, kao i tranzitnu ulogu. Da podsjetim, zasad u BiH postoji samo jedan transportni pravac dužine 191 kilometar, koji je ujedno i jedini izvor opskrbe. Kompletne količine plina se uvoze iz Rusije, a transportiraju se cjevovodom preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.
Što je to Mapa puta energetske zajednice?
– Budući da se BiH nalazi na raskrižju energetskih pravaca, velika pozornost je dana implementaciji Mape puta energetske zajednice. Implementacija Mape puta se odvija kroz više međusobno povezanih aktivnosti kojima koordinira Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Radimo na ubrzavanju implementacije entitetskih akcijskih planova za prestrukturiranje elektroenergetskog sektora, koje je 2003. usvojila Narodna skupština RS-a i 2005. Parlament FBiH. Prioritet je dovršiti proces razdvajanja djelatnosti elektroprivrednih kompanija kako to zahtjeva direktiva EU-a. Također i izradbu i usvajanje strateškog dokumenta za razvoj energetike BiH, koji će definirati sve aspekte razvoja sektora energetike, uključujući i suradnju sa susjednim državama. Prepoznajući potencijale sektora energetike, entitetske vlade u BiH pripremaju planove za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta.
Kakvi su trenutačni energetski kapaciteti?
– Postojeći proizvodni kapaciteti su uglavnom restaurirani od posljedica rata te je proizvodnja dosegnula razinu proizvodnje od prije rata. Tijekom 2007. proizvedeno je 12.255 GWh električne energije (50 posto u četiri termoelektrane plus 50 posto u 14 hidroelektrana), a utrošeno je 11.657 GWh. Iako su u prošloj godini bile nepovoljne hidrološke prilike i nije se dostigla planirana razina proizvodnje, BiH je i u takvim okolnostima izvoznik električne energije. BiH je jedina zemlja u regiji koja ima višak električne energije. U budućnosti će jugoistočna Europa biti jedinstveno tržište sa 60-ak milijuna stanovnika, a činit će je Grčka, Albanija, Makedonija, Bugarska, Rumunjska, Crna Gora, Srbija, Hrvatska i BiH.
Kakve se mogućnosti otvaraju izgradnjom novih elektroenergetskih postrojenja?
– BiH posjeduje značajne potencijale za izgradnju novih elektroenergetskih objekata, koji bi mogli biti motor razvoja cijelog gospodarstva. Ulaganjem u elektroenergetski sektor BiH bi u ovom dijelu Europe postala glavni izvoznik, a time bi se stvorile pretpostavke za brži rast. Znatno bi se poboljšao vanjskotrgovinski deficit, zaposlio bi se na izravan ili neizravan način znatan broj ljudi. A jedan od najbitnijih segmenata je svakako dugoročno osigurano tržište za višak električne energije. Potrošnja električne energije nije adekvatno praćena rastom proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta, pa se ubuduće cijela regija može suočiti s nestašicom električne energije. Više nego dovoljan pokazatelj o koliko značajnom sektoru je riječ je i ulaganje Svjetske banke kroz projekte Power.
Kad očekujete početak izgradnje novih proizvodnih kapaciteta?
– S obzirom da planovi, projekti i tenderi oko izgradnje novih proizvodnih kapaciteta zauzimaju značajno mjesto u svim segmentima našeg društva, očekujem kako će vrlo brzo biti razriješena trenutačna situacija. O kakvim, za državu, strateškim interesima je riječ, dovoljno govori podatak da se više od 30 najmoćnijih europskih i svjetskih energetskih divova utrkuje za ulaganja u elektroenergetski sektor BiH. Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta bi trebala biti na principu javno-privatnog partnerstva. Ne treba smetnuti s uma kako se u posljednjem razdoblju pokazuje veliki interes i za obnovljive izvore energije. Izvor:Dnevni list