On je u autorskom tekstu za “Politiku” rekao da je srpska privreda najveća na zapadnom Balkanu, da se posljednjih godina sve više otvarala prema svijetu kako joj je rastao izvoz zasnovan na značajno prilivu stranih investicija.
“To je glavni uspjeh na putu preusmjeravanja rasta koji ‘vuče’ domaća potrošnja ka onom koji pokreću izvoz i investicije. Ta otvorenost srpske privrede zahtjeva dodatnu pažnju ka onome što se događa u neposrednom komšiluku i u Evropi uopšte”, naveo je on.
Najnoviji primer su, kako je kazao, nedavni potresi u hrvatskoj kompaniji “Agrokor” koja zapošljava veliki broj ljudi i u Srbiji.
“U ovom slučaju Vlada Srbije pokazala je sposobnost da reaguje brzo i na pravi način kako bi zaštitila negativni uticaj na sopstvenu privredu”, istakao je Verheijen.
On dodaje da treba pažljivo pratiti i ostale događaje kao što su Bregzit, izbore širom Evropske unije, kamatne stope na ključnim tržištima kapitala, cijene roba i tome slično.
Nažalost, Srbija u ovim slučajevima ima manje moći da utiče na posljedice po svoju privredu, konstatovao je on.
Ipak, kako je dodao, očekivanja su da će se privreda pozitivno razvijati u narednom periodu.
“Ono što je najvažnije, očekujemo da će privredni rast do kraja godine biti povećan kako bi se postigao predviđeni rast od planiranih tri odsto u 2017. godini”, naglasio je Verheijen.
Uprkos spoljnim rizicima koje je spomenuo, on kaže da se očekuje da će srpska privreda rasti onako kako je originalno planirano, zato što su makroekonomske osnove poboljšane.
“U stvari, neke međunarodne organizacije su čak povećale svoje prognoze privrednog rasta. Poslije najava ubrzanja radova na ključnim infrastrukturnim projektima i pokretanja novih projekata u saobraćaju i energetici očekuje se da investiciona ulaganja vlade budu veća nego prošle godine”, naveo je on.
Ova najava većih investicija podržana je nedavnim reformama izdavanja građevinskih dozvola i uređenja katastra, rekao je Verheijen i dodao da su privatne investicije sa druge strane i dalje jake, da je otvoreno nekoliko novih industrijskih objekata od kojih je većina izvozno orijentisana.
“Taj stalni napor da se privuku strani investitori već daje rezultate (u smislu većeg zapošljavanja, izvoza i poreskih prihoda), ali će oni biti još veći kad se uspostave jače veze sa domaćom privredom”, objasnio je on.
Prema njegovim riječima, očekuje se da sve više i više lokalnih firmi – od malih do velikih – postanu snabdjevači stranih investitora.
Kako je dodao, uključivanje u proizvodni lanac velikih međunarodnih preduzeća ne znači samo veći prihod od prodaje već i dokaz da su srpske firme postale tako konkurentne da mogu da prodaju direktno na stranim tržištima.
“A veća privredna aktivnost znači više radnih mjesta. To je zapravo krajnji cilj svih reformi – povećanje životnog standarda ljudi kroz otvaranje novih radnih mjesta”, naglasio je Verheijen.
U 2016. godini postignuti su neki važni uspjesi u povećanju zaposlenosti i smanjenju broja ljudi koji nemaju posao, rekao je on i izrazio nadu da će Srbija i u 2017. i kasnije ostati na tom putu.
“Srbija je zemlja velikog potencijala, pa će je nastavak reformi, uz podršku međunarodnih partnera, ponovo pretvoriti u jedno od najdinamičnijih privreda u regionu”, zaključio je Verheijen. Tanjug