ZAGREB, Više od polovine hrvatskih građana neće moći da štedi u narednih godinu dana, a dvije trećine njih očekuje još lošije stanje u domaćoj privredi, pokazuje studija istraživačkog centra GfK.
U narednih godinu dana, 53 odsto hrvatskih građana neće biti u mogućnosti da štedi novac, što je najviši procenat “neštediša” u odnosu na početak krize i 2009. godinu, kada je bilo pet odsto manje građana koji nisu bili u mogućnosti da štede, prenio je regionalni portal Seebiz.
Samo je 13 odsto ispitanika izjavilo da će u sljedećih godinu dana moći da štedi, što je pad za sedam odstotnih poena u odnosu na prethodne tri godine, kada se taj procenat kretao između 20 i 21.
Da prevladava pesimizam među hrvatskim građanima, govori i podatak da dvije trećine građana očekuje pogoršanje ekonomskog stanja u zemlji, u narednih godinu dana, dok se samo njih sedam odsto nada privrednom oporavku, ističu iz GfK.
U situaciji kada bi imali mogućnosti i novca za štednju, hrvatski građani bi novac najradije oročili u banci (njih 32 odsto), a od ostalih institucionalnih oblika štednje, na drugom mjestu nalaze se stambene štedionice/štednja koju stimuliše država (21 odsto).
Iz GfK pri tom podsjećaju da je u Hrvatskoj tržište stambenih štedionica relativno mlado (postoji od 1998), u poređenju sa Austrijom, na primjer, gdje postoji 80 godina, ili Njemačkom gdje je stambena štednja razvijena već 100 godina.
U Hrvatskoj oko 750.000 građana ima barem jedan ugovor o stambenoj štednji, a u porastu je i broj domaćinstava sa većim brojem ugovora, navode iz GfK i napominju da je tipičan štediša u stambenoj štedionici mlada, obrazovana osoba sa višim primanjima od prosjeka i sa sopstvenom porodicom.
Za razliku od kupovine nekretnina ili zemljišta, ulaganje u zlato kao način štednje pokazuje se sve interesantnijim. Rast vrijednosti zlata vjerovatno je doveo do toga da se trenutno sve veći broj građana odlučuje na ovakav oblik štednje.
Rezultati su, kako napominju iz GfK, prikupljeni iz istraživanja sprovedenih na nacionalno reprezentativnim uzorcima od 1.000 i 4.000 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Tanjug