SARAJEVO, Spoljnotrgovinska komora BiH (STK BiH) protiv je povećanja stope PDV-a, jer bi se na taj način usporio ekonomski rast i pogoršao životni standard građana, posebno penzionera i nezaposlenih.
“Ne bi trebalo povećati stopu PDV-a, jer bi to dovelo do rasta cijena robe i usluga. S obzirom da u BiH trenutno 48 odsto građana živi na granici siromaštva, novo poresko opterećenje gurnulo bi ih ispod ove granice”, objasnio je ekonomski analitičar STK-a Duljko Hasić.
On tvrdi da bi novo poresko opterećenje imalo katastrofalne posljedice na privredu u BiH, posebno na mala preduzeća, ali i na ostale privredne subjekte jer bi se zbog smanjene ukupne tražnje, odnosno smanjenog dostupnog novca, smanjila tražnja i za njihovim proizvodima.
“S obzirom da su poreska opterećenja u BiH, posmatrano kroz postotak bruto nacionalnog dohodka (BDP), daleko najveća u odnosu na zemlje u regiji, a kvalitet života građana BiH nizak, bilo kakvo povećanje stope PDV-a građane bi dovelo do ruba siromaštva”, rekao je Hasić danas na konferenciji za novinare.
On je napomenuo da je, s druge strane, nakon posljednjih oktobarskih izbora, stopa rasta zapošljavanja u javnom sektoru u BiH bila enormno visoka.
“Ekonomski je opravdano i moralno daleko ispravnije raditi na racionalizaciji javne uprave na svim nivoima, uštedi i efikasnijem trošenju budžetskih sredstava, posebno uzimajući u obzir izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi, koja trenutno iznose 3,2 milijarde KM ili 12,8 odsto BDP-a”, rekao je Hasić.
Ukoliko bi se izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi svela na nivo od 10 odsto BDP-a, kao što je slučaj u Hrvatskoj i Srbiji, vlade na svim nivoima bi na raspolaganju imale oko 800 miliona godišnje.
“Iako smo svjesni regresivnog djelovanja PDV-a s jednom stopom, istovremeno smo uvjereni da se PDV ne smije upotrebljavati za svrhe koje ne može riješiti na zadovoljavajući način. Njegov cilj jeste prikupljanje prihoda oporezivanjem potrošnje, a ne provođenje mjera socijalne ili ekonomske politike”, istakao je analitičar STK BiH.
Njegova se regresivnost, naveo je Hasić, mora ispravljati drugim instrumentima fiskalnog sistema kao što su direktni transferi iz budžeta u obliku socijalne pomoći siromašnima i progresivno djelovanje poreza na dohodak i ostalih poreskih oblika.
Preduslov za trajno smanjenje ”poreskog pritiska” jeste smanjivanje budžetskih rashoda.
“To se posebno odnosi na rješavanje velikih i nagomilanih problema u fondovima penzijskog i zdravstvenog osiguranja. Započinjanje reforme u tim fondovima ima presudnu važnost za smanjivanje državnih rashoda, što će dopustiti i smanjenje poreskog opterećenja”, konstatovao je Hasić. Srna
