BEOGRAD, Aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, iz trenutne srpske perspektive, prilično je nedostižan.
Poslije majskih, redovnih, konsultacija, predstavnici ove međunarodne institucije otišli su uz obećanje, doduše srpske strane, da će se o sporazumu pregovarati na jesen. I poslije rebalansa srpske finansije nisu bliže njihovim standardima. Eventualni zajam Svjetske banke, koji najavljuje Ministarstvo finansija, međutim, nije zamjena za potpis MMF-a.
Svjetska banka je još prošle godine imala spremnih 400 miliona dolara namijenjenih srpskom budžetu, ali je tada jasan i nedvosmislen uslov bio novi aranžman sa MMF. Kreditorima je, kako su objašnjavali u Svjetskoj banci, to dokaz da Srbija ima plan da smanji deficit i zavisnost od pozajmljivanja. Temelj reformi javnog sketora, koje je Vlada nedavno usvojila, jeste završetak restrukturiranja u državnim preduzećima. Akcioni plan je rađen u saradnji sa Svjetskom bankom, kojoj je stalo da se reforme i sprovedu. Zato bi možda i bili spremni da “dotiraju” budžet.
– Svjetska banka je sada veoma stalo da ove strukturne reforme prođu i ona se nada da je fiskalna situacija dovoljno održiva – smatra Pavle Petrović, predsjednik Fiskalnog savjeta. – Ako se i postigne dogovor sa Svjetskom bankom, treba nam dogovo sa MMF-om. Mi moramo da finansiramo naš deficit. Da bismo to učinili, moramo da se zadužujemo napolju. Potrebne su nam niže kamatne stope i za to nam treba na kraju dogovor sa MMF-om.
Od njega nas trenutno dijeli “minus” koji će, po rebalansu, iznositi 4,7 odsto BDP, a po procjenama Fiskalnog savjeta možda i šest odsto BDP. Da bi se deficit smanjio naredne godine, Fiskalni savjet je predložio privremeni solidarni porez na natprosječne penzije i plate u javnom sektoru.
– Sa ovakvim rebalansom nemamo šanse za dogovor – dodaje Petrović. – Za MMF nam treba jasan plan za 2014. godinu i dalje. Ovo što smo mi predložili je minimum koji bi MMF tražio. Ne isključujem da bi zahtjevi bili i veći. To jeste bolno, ali ide i dobitak. Kada bismo postigli dogovor sa njima, kamate na međunarodnom tržištu bi pale i tu bismo imali uštede. Održivost zaduživanja bi bila veća. Trenutni paket mjera nije dovoljan za dogovor. Zato su se i razišli u maju.
Odakle pare
Poslije rebalansa budžeta, Srbija planira da se zaduži 614 milijardi dinara. Od stranih vlada, međunarodnih institucija i komercijalnih banaka očekuje da će obezbjediti najviše 77 milijardi dinara. Kroz emitovanje državnih hartija od vrijednosti očekuje da obezbjedi do 330 milijardi dinara, a kroz emitovanje evroobveznica 221,2 milijarde dinara. Cijene ovakvog kreditiranja zavisiće od sigurnosti i stabilnosti budžeta. Novosti