BEOGRAD, Sistem vaučera za zapošljavanje sezonskih radnika, koji je Hrvatska uvela prije četiri godine, motivisao je poslodavce da radnike drže van zone rada na crno, a samim sezoncima omogućio da ostvare prava na staž.
Sagovornici Tanjuga smatraju da je ovaj sistem tako pokazao izuzetnu efikasnost kada je riječ o smanjenju administrativnih obaveza, ali da postoje još neki segmenti zakona koje je potrebno dodatno precizirati.
Šef Službe za nacionalne politike, programe i mjere zapošljavanja u Ministarstvu rada i penzionog sistema Hrvatske Zrinka Špoljarić je rekla da sistem funkcioniše vrlo jednostavno – poslodavac svakog dana prije početka rada u sezonsku knjižicu nalepi vrijednosni kupon takozvani vaučer koji je platio oko 20 kuna.
Kupovinom vaučera, poslodavac je unaprijed uplatio sve neophodne doprinose državi, rekla je ona.
Špoljarić je dodala i da je poslodavac, takođe, obavezan da sezonskom radniku isplati najniži dnevni iznos minimane plate koji za ovu godinu iznosi 72 kune.
Ona je istakla da su poslodavci izuzetno dobro prihvatili ovakav, pojednostavljeni način zapošljavanja.
“Svake godine imamo sve veći broj korisnika vrijednosnih kupona“, rekla je ona i dodala da se broj korisnika vaučera povećava iz godine u godinu i da se oni najčesće bave uzgojem voća, povrća i žitarica, ribarstvom, dok je najmanje onih koji se bave stočarstvom.
Osim toga, zakonom je tačno definisano koje vrste poslova može obavljati ovako angažovana radna snaga, a kazne za prekršaje poslodavaca se kreću od 10.000 do 50.000 kuna, rekla je ona navodeći da se poslodavcima ne isplati rizikovati i nelegalno angažovati radnike.
Kada je riječ o regulisanju radnog staža, Špoljarić je kazala da je sezonski radnik dužan da se javi zavodu sa penziono osiguranje najkasnije do kraja kalendarske godine gdje podnosi ugovor kao dokaz da je ostvario staž koji se potom evidentira u sistemu.
Prema njenim riječima, sezonski radnici koji su najčešće korisnici sistema vaučera su penzioneri i nezaposleni.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Hrvatske Krunoslav Karalić takođe smatra da je sistem vaučera pogodan za sve strane u procesu rada.
Državi je omogućeno da kontroliše sivo tržište radne snage, dok sa druge strane radnici imaju regulisane sve formalno pravne odnose koji će im omogućiti da ostvare prava na penziono i zdravstveno osiguranje.
Šef privredne cjeline Hladnjače Dugo Selo Fragaria Tomislav Pavić je rekao da je prije uvođenja sistema vaučera bilo teže naći adekvatnu radnu snagu.
Morali smo sklapati ugovore na određeno sa ljudima koje su nam slali sa Zavoda za zapošljavanje, a koji nisu bili zainteresovani za stvarni rad. To je izazivalo dosta problema, jer oni nisu hteli da rade, a mi smo imali obavezu ispunjavanja ugovornih obaveza, ukazao je Pavić.
Sada koristimo ljude u skladu sa realnim potrebama, nemamo dugoročnu obavezu prema njima i puno bolje funkcionišemo, naveo je on, dodajući da je među sezoncima široka paleta profesija, uključujući i ljude sa završenim fakultetima koji su ostali bez posla.
Govoreći o nekim nedostacima ovog zakona, Pavić je naveo da nisu dovoljno definisane mogućnosti poslodavca u situacijama kada je na primer radniku već nalepljen vaučer u knjižicu, ali on nije mogao taj dan odraditi posao jer se pokvarilo vreme.
Dakle, vaučer je potrošen, ali posao nije odrađen pa radniku ne može biti isplaćena dnevnica, naveo je Pavić i dodao da bi taj segment trebao biti elastičnije” uređen pa da se u knjižicu upiše napomena za taj dan, ili da se vaučer iskoristi sutradan.
Direktorka firme Erdutski vinogradi Dunja Vukmirović smatra da bi se u sistemu vaučera trebao povećati broj dana koje neko može raditi kao sezonac tokom godine, a koji sada iznosi 90.
S obzirom na to da vegetacija u našoj proizvodnji traje 120 dana, tih 90 dana je nedovoljno, jer se desi da kod pojedinih ljudi rok istekne prije završetka posla, navela je ona i dodala da se tada sa tim radnicima sklapaju ugovori na određeno vrijeme.
Osim toga, potrebno je preciznije definisati naknadu prevoza radnicima, jer je ona oporeziva kod sezonaca, dok kod redovnih radnika spada u neoporoziva davanja, rekla je Vukmirović.
Ona je navela da su Erdutski vinogradi 2013. godine prešli na modele vaučera, a da se godišnje isplati oko 8.000 dnevnica, dok u vrhuncu radne sezona imaju oko 80 korisnika vaučera dnevno.
Govoreći o prednostima sistema vaučera, Vukmirović je zaključila da se on pokazao kao izuzetno koristan jer je on omogućio plaćanje efektivnog rada, bolju konkurentnost i niži trošak rada.
Inicijativa za donošenje zakona koji bi na ovaj način regulisao rad na sezonskim poslovima u Srbiji pokrenuta je pre nekoliko mjeseci, a pokrenuo ga je NALED u saradnji sa poslodavcima i predstavnicima resornih ministarstava.
Kako je Tanjugu ranije rekao potpredsjednik Upravnog odbora NALED-a Branislav Nedimović za regulisanje ove oblasti nije potrebno izmišljati “toplu vodu”, već se ugledati na susjedne zemlje u kojima ovaj sistem godinama efikasno funkcioniše.
Tim povodom je NALED organizovao i studijsku posetu Hrvatskoj za predstavnike resornih ministarstava i privrednike kako bi sa kolegama razmjenili iskustva o zapošljavanju sezonskih radnika u poljoprivredi. Tanjug