SARAJEVO, Hrvatska će ići oštro sa svojim stavom, vjerovatno i sa ucjenama, na koje BiH ne smije pristati jer bi to bilo ekonomsko samoubistvo, upozorava potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.
U pregovorima o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ EU neophodno je zaštititi prerađivačku industriju BiH, naročito njen poljoprivredni sektor, upozorava potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.
U intervjuu Srni Vasić ističe da prerađivačka industrija ne bi izdržala pritisak cijena iz EU i njena proizvodnja bi opala, što bi ugrozilo više od 100.000 radnika koji su zaposleni u ovoj grani privrede.
“Došlo bi i do ogromnog smanjenja prihoda u budžetima u BiH. Najugroženija bi bila konditorska industrija, proizvodnja mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno prehrambena industrija, a nju i tretira Sporazum – tih sedamdesetak proizvoda”, pojašnjava Vasić.
Pregovarački tim BiH za zaštitu prerađivačke industrije trebalo bi da insistira na ogromnim podsticajima koje daju zemlje EU svojim proizvođačima, kako ne bi smanjili proizvodnju, nakon zabrane izvoza u Rusiju i plasiranja proizvoda na alternativna tržišta, među kojima je i BiH.
“U oba sporazuma sa EU piše da zemlja u koju se uvozi proizvod ima pravo da uvede prelevman ili drugi vid ograničenja u visini podsticaja koji daje zemlja u kojoj se ta roba proizvodi”, napominje Vasić.
On ukazuje da je malo teže, ali ne i nemoguće, utvrditi visinu podsticaja jer su oni obično “prikriveni” zato što se daju u raznim fazama proizvodnje, a rijetko za finalni proizvod.
Kada se analizira uvoz u BiH, uočava se da nije bilo proizvoda iz Brazila, Argentine i drugih država jer su cijene iz EU bile najpovoljnije, a riječ je o kvalitetnim proizvodima, što je pokazatelj da je Unija postigla efekat koji je željela – plasirala je veliki dio svojih proizvoda na tržište BiH.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH naglašava da u prvoj fazi pregovarački tim BiH mora da zadrži mjere koje su do sada bile – ili putem carina ili posredstvom prelevmana.
Prema Vasićevim riječima, ako se u pregovorima ne može zadržati “status kvo” i ako se od BiH očekuje da napravi neki ustupak, onda bi on mogao da bude za određeni broj proizvoda koji je bio na kvotama.
Riječ je o određenoj količini robe iz EU koja je na tržište BiH mogla doći bez carina, a putem tih kvota plaćala se carina.
“Logično bi bilo da se sve kvote gdje smo imali 1.000, 2.000 ili 3.000 tona, a koje nisu nikada bile iskorištene do kraja, kompletne stave na bescarinski uvoz jer i ono što je bilo odobreno nije iskorišteno”, predlaže Vasić u intervjuu Srni.
U drugoj fazi ustupaka EU moglo bi biti “popuštanje” u visini prelevmana i carina, a to bi vjerovatno trebalo biti u oblasti primarne, a potom i prerađivačke proizvodnje.
“Hrvatska će ići oštro sa svojim stavom, vjerovatno i sa ucjenama, na koje BiH ne smije pristati jer bi to bilo njeno ekonomsko samoubistvo. Ne treba da pristanemo na ucjenu u vezi sa izvozom proizvoda iz BiH u EU jer je posrijedi voće i povrće koje neće biti aktuelno do jeseni”, ističe Vasić.
Ako se analizira kompletan ugovor BiH, carinsko opterećenje na izvoz prozvoda iz BiH je oko 4,7 miliona KM, što za dva entiteta nije prevelika suma da je “preuzmu” od proizvođača, jer je to znatno manje od prihoda na carine i prelevmane koji su prošle godine iznosili 200 miliona KM.
Vasić smatra da je dobro što je BiH dobila priliku za izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u EU, ali upozorava da je problem proizvođača to što su nekonkurentni u cijeni.
On podsjeća da BiH izvozi krompir, ribu i vino zahvaljujući kvalitetu tih proizvoda i ocjenjuje da je budućnost BiH u proizvodnji organske hrane.
Kada je riječ o planu rada Komore za narednu godinu, Vasić najavljuje da će ona nastaviti sa granskom organizacijom jer se to pokazalo jako dobrim, te sa edukacijom privrednika putem organizovanja stručnih seminara i okruglih stolova. Srna
