BRISEL, Čelnici 17 članica evrozone održaće danas vanredni summit članica evrozone kako bi se raspravilo o mogućim rješenjima za novi paket pomoći Grčkoj.
Početak sastanka zakazan je u 12 sati, prenosi Europeanvoice.com.
Predsjednik Evropskog savjeta, Herman Van Rompuy , koji inače saziva samite u Evropskoj uniji, odredio je konačan datum samita i najavio kako će se na njemu razmatrati rješenja za novi paket mjera pomoći Grčkoj.
Namjera je postići konsenzus između članica evrozone, koje po pitanju rješavanja grčkog duga, imaju oprečne stavove.
Iz tog razloga, finansijska tržišta su u posljednje vrijeme dosta loše reagovala što je uzdrmalo kompletan evro-blok, a neusuglašavanjem mišljenja i rješenja za Grčku, posljedice bi mogle biiti katastrofalne za čitavu evrozonu.
Najjača i najveća članica EU-a, Njemačka, kočila je održavanje ovog vanrednog samita iz razloga što je njihova kancelarka Angela Merkel izjavila kako će samitu prisustvovati samo ako se članice usaglase oko pomoći Grčkoj, te je insistirala da se paket pomoći mora izglasati prije održavanja samita.
Inače, odluka ECB-a o nepodržavanju uključivanja privatnog sektora u pomoć Grčkoj i nepodržavanju otkupa grčkih državnih obveznica kao kolaterala, razljutila je kancelarku Merkel, što je izazvalo otvorene verbalne sukobe na relaciji ECB-Njemačka, prenosi Financial Times.
Grčki dug dostigao je rekordnu visinu od 500 mlrd dolara, odnosno iznosi 150 odsto BDP-a, a uz veliku izloženost većine evropskih zemalja tom dugu (kroz posjedovanje grčkih obveznica na računima njihovih banaka), efekti grčke krize direktno se prelijevaju i na njihovu ekonomiju, prenosi The Wall Street Journal.
Takvo stanje izaziva nesigurnost na finansijskom tržištu zbog čega rastu premije na rizik državnih obveznica. To je problem i za ostale visoko zadužene zemlje poput Italije i Španije kojima sve više raste ponuda državnih obveznica što dovodi u pitanje održivnost njihovog duga.
Takođe, sve više se raspravlja o mogućnosti grčkog napuštanja evrozone, ali i ostalih kritičnih članica, što predstavlja opasnost rušenja kredibiliteta kompletnog evrobloka.
Analitičari ovu situaciju u evrozoni smatraju sumornom. Grupa ekonomista pod nazivom
The Economist Intelligence Unit prognozira ekonomski pad evrozone sa ovogodišnjih dva odsto na 1,4 odsto naredne godine.
Takođe navode kako moguće mjere koje će čelnici evro-zemalja izglasati na današnjem samitu predstavljati samo «stavljanje flastera na ranu evrozone koja i dalje krvari»
Ekonomisti Goldam Sachsa kažu kako su sve članice evrozone na istom brodu te one nemaju mogućnost spasa ukoliko se Italiji i Španiji dogodi ista situacija kao i Grčkoj.
Ukoliko se tim zemljama ne omogući jeftinije pozajmljivanje sredstava, jednostavno neće biti načina da ih se naknadno izvlači iz krize iz razloga što se radi o prevelikim članicama evrozone. Bankamagazin