VAŠINGTON, Svijetu prijeti drugi talas globalne recesije.
Kina i Japan, druga i treća najveća svjetska ekonomija, apelovali su u petak na globalnu saradnju. Jer, “potonula” finansijska tržišta signalizirala su u petak da bi evropska dužnička kriza mogla da se otme kontroli, dok najveća svjetska, američka ekonomija, prema procjenama, ima čak 40 odsto vjerovatnoće da ponovo uđe u recesiju.
Pometnja na berzama neposredno je bila podstaknuta dužničkim krizama u Italiji i Španiji, i odlukom Evropske centralne banke (ECB) da ne uključi ove dvije zemlje u program kupovine državnih obveznica. Predsjednik banke Žan Klod Triše je objasnio da nije postojala puna saglasnost u ECB za ovu akciju, što je samo potvrdilo duboke podjele unutar evrozone u vezi sa načinom borbe protiv krize koja je već nagnala Grčku, Irsku i Portugal da potraže pomoć.
Investitori su se ponadali da će ECB da pritekne u pomoć Italiji i Španiji, ali za suviše skupe i velike ekonomije, treću i četvrtu u evrozoni, ona je izostala. Za ulagače je to bio vrlo loš signal. Azijski investitori su, prema riječima italijanskog ministra ekonomije Đulija Tremontija, reagovali logičnim pitanjem: “Ako vaša centralna banka ne kupuje vaše državne obveznice, zašto bismo mi to činili?”
Evropski fond za pomoć posustalim ekonomijama, koji trenutno iznosi 440 milijardi evra, nije dovoljan da bi podmirio potrebe tako velikih ekonomija, kao što su italijanska ili španska. Bilo bi potrebno da se ulozi u taj fond povećaju, čak za tri puta, ali najveći ulagači, prije svih Njemačka, ne pokazuju volju za to.
Blokada u Evropi, praćena je sličnim trendom sa druge strane Atlantika. Samo nekoliko dana poslije dogovora o podizanju nivoa za zaduživanje SAD, postalo je jasno da će on teško imati pozitivan uticaj na ekonomski rast. Uz dodatne probleme koji već opterećuju američku ekonomiju, procjene su analitičara da iz Amerike vreba novi talas krize.
Investitori sumnjaju u primjenu, i inače teško postignutog, dogovora, poslije predsjedničkih izbora u SAD 2012. godine. Njihov ulagački apetit ubija usporavanje ekonomije u SAD, kao i nevesela stopa nezaposlenosti. Zabilježeno je uzastopno povećanje stope nezaposlenosti tokom tri mjeseca. Dodatni rast broja nezaposlenih bio bi, ističu stručnjaci, siguran signal da SAD tonu u recesiju.
Ekonomisti smatraju i da su male šanse da se američki Kongres usredsredi na fiskalne stimuluse, sada kada su u prvom planu rezovi u potrošnji. A ako se na ovom polju ništa ne učini, primjećuje profesor ekonomije sa Harvarda Džef Frankel, SAD neće moći mnogo da učine ni na izbavljenju iz krize.
Direktorka ruskog Centra za makroekonomska istraživanja “Sberbanke” Ksenija Judajeva smatra da zabrinotost izazivaju ne samo usporavanje ekonomije SAD i evrozone, već i problemi u bankarskom sektoru Kine, povezani s lošom budžetskom situacijom u provincijama, kao i usporavanje ekonomskog rasta Indije i Brazila, dvije velike privrede u brzom usponu.
– Situacija u tim zemljama izaziva izvjesnu bojazan, ali za sada upravo te zemlje ostaju glavni stabilizatori ekonomskog rasta – zaključila je Judajeva.
Ulagačko kolo
Krizom uzdrmani dolar i evro tjeraju investitore da traže nova utočišta. Cijena zlata više je nego udvostručena, pa su se ulagači okrenuli japanskom jenu i švajcarskom franku. Porast tražnje za ovim valutama, međutim, počeo je da stvara probleme ekonomijama tih zemalja, pa su one, pokušavajući da ublaže štete povećane tražnje za jenom i švajcarskim frankom, oborile vrijednost svojih valuta. Time su se opcije investitorima dodatno suzile, pa su fondovi “zaplivali” u kešu. Njujorška banka “Melon korp” bila je toliko preplavljena depozitima da je velikim klijentima naplaćivala proviziju.
Obama i Merkelova
Njemačka kancelarka Angela Merkel ima počasni tretmanu u Vašingtonu, ali ona, primjećuje britanski poslovni dnevnik “Fajnenšel tajms”, s prezirom gleda na američku, kao i na grčku, a i na raskalašnost drugih prezaduženih ekonomija evrozone. Ona je, primjećuje se, uz Peking u sporu sa Vašingtonom oko deviznog kursa. Obamini savjetnici, dodaje se, katkad brinu da gospođa Merkel više voli kinesko i rusko, nego američko društvo u Savjetu bezbjednosti UN. Suviše je meka prema Moskvi, i oni strahuju da bi izostanak njene brige za krizu u evrozoni mogao da podstakne globalnu recesiju u vrijeme kada predsjednik Obama teži reizboru u trci za Bijelu kuću, prenose agencije.
