BANJALUKA, Uvozno mlijeko u BiH dolazi čak i iz Poljske, dok u udruženjima bh. poljoprivrednika tvrde da brojnim farmerima u našoj zemlji, zbog niskih otkupnih cijana, dragocjeni napitak propada.
Kako nam je potvrđeno u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, samo tokom prošle godine uvezeni su mlijeko i mliječni proizovodi od ukupno 76.202 tone, a vrijednosti 165 miliona KM.
Vlasnici muznih krava iz naše zemlje negoduju jer, kako kažu, na njihovom “terenu” posao im oduzimaju proizvođači iz regiona, ali i iz brojnih evropskih zemalja.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanskog kantona, pita se “gdje to ima da otkupna cijana litra mlijeka bude niža od pola litra piva”.
“Ovo nema nigdje. Naši stočari smanjuju proizvodnju. Ima poljoprivrednika koji mlijeko prosipaju, jer se ne isplati da ga prodaju, pošto nas država ne štiti. Za to očigledno u ovoj državi niko ne mari, a trgovački lobi ‘radi’ svoj posao, pa se ovdje masovno prodaje uvozno mlijeko. Slušajte, nemamo dovoljno podrške čak ni od potrošača, jer, u ovoj krizi, nedostaje nacionalna svijest i svi gledaju da ‘prođu’ što jeftinije”, kategoričan je Hasanović.
Da su farmeri u izuzetno teškoj situaciji, svjedoči i Miloš Radojčić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka RS, koji takođe ističe da je problem u nelojalnoj konkurenciji.
Dodaje da mljekari u drugim zemljama imaju povoljnije uslove za proizvodnju, tako da su njihovi proizvodi jeftiniji.
“Sa druge strane, mi uopšte ne možemo svoje proizvode da izvozimo u zemlje EU, dok je za njih naše tržište otvoreno. Problem je i u tome što kupcima loš standard ne dozvoljava da kupuju isključivo domaće, već gledaju najviše na cijenu”, žali se Radojčić.
Vjekoslav Jović, direktor mljekare DTD Šnjegotina, kod Teslića, naglašava da naša vlast ne pomaže bh. mljekarskoj industriji.
“Ne postoji uopšte strategija o tome kako podržati domaću proizvodnju, a mi proizvođači smo preslabi da bismo parirali moćnoj evropskoj industriji”, ističe Jović.
Iz resornih ministarstava, sa druge strane, tvrde da podsticajnom politikom ulažu maksimalne napore da pomognu bh. poljoprivrednicima.
U UIO BiH potvrđeno nam je da mliječne proizvode, poput jogurta i pavlake, najviše uvozimo iz Srbije i Hrvatske, ali da ta sirovina često ima porijeklo iz drugih zemalja, kao što su Poljska i Rumunija.
“To znači da su prethodno uvezeni iz tih zemalja u Srbiju i Hrvatsku, pa tek onda iz tih susjednih zemalja u BiH”, naveo je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH. Nezavisne novine