BANJALUKA, BIJELJINA, Vrtoglavih 309,8 miliona maraka “teški” su prehrambeni proizvodi i žive životinje koji su u RS uvezeni u prvom polugodištu 2015, a istovremeno je izvoz bio dosta “mršaviji”, i iznosio je tek 93,2 miliona KM.
Uvoz je, dakle, bio više nego trostruko veći od izvoza, a prema dostupnim podacima, sa stranih tržišta ovdje najviše dolaze žitarice, meso i mesne prerađevine, te mlijeko i srodni proizvodi.
Procjene pokazuju da su, uz te proizvode, riba i još neki artikli koje često konzumiramo na ovdašnjim trpezama zastupljeniji nego domaći.
“Svakako da prehrambena industrija treba da ima daleko veći obim proizvodnje da bi se nadomjestili proizvodi kojima se snabdijevamo iz uvoza. Isto tako, naša prehrambena industrija treba da traži izvoz na inostrana tržišta”, kazao je Slavko Stevanović, sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije pri Privrednoj komori RS, koji nam je i ustupio podatke.
Prema njegovim riječima, potrebno je da domaći proizvođači budu usmjereni na zadovoljavanje ovdašnjih potreba, ali i da jačaju izvoz.
Dostupni podaci pokazuju poražavajući bilans i tokom prošle godine, kada je uvoz hrane i živih životinja u RS iznosio oko 650 miliona KM, što je za oko 26 miliona više nego godinu ranije. Istovremeno, izvoz je sa 203 miliona lani pao na 201 milion maraka.
“Prošle godine zaustavljen je višegodišnji trend pozitivnih pokazatelja u spoljnotrgovinskoj razmjeni. To se dogodilo zbog smanjene proizvodnje kako poljoprivrednih, tako i prehrambenih proizvoda, usljed, između ostalog, poplava koje smo imali“, naveo je Stevanović.
Miloš Todorović, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, ističe da je jedan od problema i to što je RS, odnosno BiH, za uvoz potpuno otvorena, dok je teško izvesti hranu na tržišta odakle nam ona dolazi.
“Imamo različita ograničenja, i za EU, i za druge zemlje, a ko god želi da uveze u BiH, dobro je došao. Dakle, mi smo potpuno nezaštićeni od uvoza, dok su zemlje u koje pokušavamo izvoziti zaštićene. Drugo, kod nas je malo tržište, za koje kada radite, ne možete da napravite velike količine, zbog čega ne možete da konkurišete cijenom”, pojasnio je Todorović.
Poljoprivrednici su, takođe pesimistični. Osim što im glavobolje zadaje prekomjeran uvoz, ni vrijeme im ne ide na ruku.
Lani su ih, podsjećaju, oštetile poplave, a sada suše, s tim što je bilo i grada koji im je zadao glavobolje. Prognoze su loše.
“Svinje su kod nas veoma jeftine, kako tovne, tako i prasad, a to je sve zbog uvoza. Isto se odnosi i na ostale poljoprivredne proizvode. Poljoprivredni proizvođač sam i sam, dakle proizvodim i hranu, i mogu da kažem da je ovo katastrofa”, požalio nam se Ljubo Maletić, predsjednik bijeljinskog Udruženja poljoprivrednika. Nezavisne novine
