SARAJEVO, Domaći uvoznici kupuju evropsko voće i povrće na berzama koje je pred fazom propadanja i na taj način obaraju otkupne cijene domaćih proizvođača, tvrde poljoprivrednici u Hercegovini.
Kažu da je ovo odgovor onima koji pitaju zašto i kako grčke lubenice ili italijanske dinje dolaze na naše pijace i jeftinije su od onih proizvedenih u BiH.
“Povrću i voću koje na berzama košta jedan euro po kilogramu na početku sedmice cijena padne na 0,70 eurocenti do kraja sedmice. Preko vikenda ta roba mora biti prodata, jer se već sljedećeg ponedjeljka pojavljuju novi kontingenti. Tada ulijeću naši uvoznici”, kaže Miro Ćutuk, predsjednik Udruge poljodjelaca Zapadnohercegovačkog kantona.
Ovo udruženje bilo je na čelu hercegovačkih poljoprivrednika koji su nedavno protestovali zbog niskih otkupnih cijena povrća i voća.
“Otkupne cijene ove godine su toliko sramotno niske da u ovu vrstu proizvodnje ne vrijedi ulagati. Na veletržnici u Tasovčićima, preko koje uglavnom plasiramo robu, rajčici je cijena pala na pet do 10 feninga, lubenice su oko 20, paprika oko 30 feninga. Breskva nikad nije bila jeftinija i cijena joj je 30 – 40 feninga”, navodi Ćutuk.
Tvrdi da nema ništa protiv legalnog uvoza, ali da država ne smije dozvoliti uvoz evropskog smeća.
Za težak položaj uzgajivača povrća i voća Ćutuk optužuje državu i trgovačke lance koji “udruženi znače propast domaće proizvodnje”.
“Nas ugožava roba koja dolazi iz susjedstva, a preplavila je zemlju jer su granice porozne. Javna je tajna da 300 šabačkih šlepera ilegalno prelazi granicu između BiH i Srbije i prodaje robu u Bijeljini”, kaže Ćutuk.
Tvrdi da trgovački lanci ignorišu domaće proizvođače i idu na direktan uvoz, jer im je lakše da uvezu unaprijed dogovorene količine bez izlaganja troškovima i problemima rada sa sezonskom robom.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, kaže da su poremećaji na tržištu doveli poljoprivrednike u tešku situaciju, a to je rezultat potpuno liberalizovane trgovine.
“Državnom protekcionizmu svi pribjegavaju, jedino kod nas imate nemoć države da pomogne poljoprivrednicima”, kaže Jeleč i dodaje da je jedno od rješenja uvođenje sezonskih carina.
Naglašava da Svjetska trgovačka organizacija dozvoljava uvođenje ovakvog vida zaštite, a i neke od članica CEFTA, poput Crne Gore i Makedonije, koriste tu mogućnost. Ističe da domaći proizvod na putu od proizvođača do zelene pijace ili prodaje nakupcima nema pomoć države, a to je najveći dio proizvodnje.
Jeleč smatra da država treba ozbiljno analizirati zašto su proizvođačke cijene tako niske dok maloprodajne istovremeno rastu, odnosno utvrditi ko zarađuje na toj sve većoj razlici. Nezavisne novine
Uvezeni otpad jeftiniji od domaćeg proizvoda
