BANJALUKA, Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske /RS/ usvojili su danas Nacrt strategije savjetodavnih aktivnosti u poljoprivredi, kojom se podržava jačanje poljoprivrednog savjetodavstva u Srpskoj i dalji razvoj javne savjetodavne službe u okviru Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS.
Obrazlažući Nacrt ove strategije u Narodnoj skupštini RS, pomoćnik ministra poljoprivrede RS Zoran Kovačević rekao je da ovaj dokument sugeriše i razvoj privatne savjetodavne službe.
“Jedan od ciljeva ove strategije jeste da savjetodavna služba bude dostupna svim stanovnicima ruralnih područja i tako organizovana da bude spremna za implementaciju zahtjevnih standarda EU u poljoprivrednoj proizvodnji”, istakao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, izvršenje budžeta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa jučerašnjim danom je 62 miliona KM i do kraja sedmice trebalo bi da dostigne 66 miliona KM, a dinamika trošenja sredstava ide do kraja januara iduće godine, što znači da ne stoje tvrdnje da Ministarstvo duguje 40 miliona KM.
On je dodao da se potreba povećanja broja kadrova i kancelarija može ugraditi u formu prijedloga strategije, ali da je sadašnja projekcija skromnija i u skladu sa realnim budžetskim mogućnostima.
Više poslanika iz različitih stranaka kritikovalo je činjenicu da Nacrt strategije savjetodavnih aktivnosti u poljoprivredi ne predviđa Prijedor kao poseban regionalni centar poljoprivredne savjetodavne službe.
Poslanik DP-a Dragan Čavić rekao je da je izostavljanje Prijedora kao regionalnog centra nedopustivo, jer je Prijedor to bio prije 50 godina.
Poslanik DNS-a Svjetlana Sredić podsjetila je da je Prijedor jedna od opština koje su u ovaj projekat, dok je bio u pilot fazi, bile uključene od samog početka, koje su dale po dva agronoma koju su prošli sve obuke i u kojima su organizovane lokalne kancelarije.
“Kad se došlo do regionalnog nivoa, organizovane su kancelarije u Banjaluci, Doboju, Bijeljini, na Sokocu i u Trebinju, a nepravedno je ispušten Prijedor kao prirodni regionalni centar kojem gravitiraju opštine Oštra Luka, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica, ali i kao tradicionalni centar, jedan od prva dva u tadašnjoj BiH koji je radio vrlo uspješno”, navela je Sredićeva.
Sredićeva je dodala da ne želi ulaziti u opravdanost osnivanja centra u Gradišci, ali da želi istaći da je izostavljanje Prijedora neopravdano.
“Jedan od strateških pravaca prijedorske regije je i poljoprivreda i trebalo bi da bude centar regije kada je riječ o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi”, poručila je ona.
Poslanik SNSD-a Drago Tadić naglasio je da ova strategija dopunjava ranije donesene strategije za poljoprivredu i za ruralni razvoj, da je riječ o vrlo bitnom dokumentu, ali da će njeno provođenje biti uslovljeno decentralizacijom.
“Prijedorska regija ima 220 000 stanovnika i svoj razvoj bazira i na ovoj grani privrede. Nemam ništa protiv osnivanja drugih centara, naprotiv, ali očekujem da se do forme prijedloga ispravi taj propust Prijedora kao regionalnog centra”, istakao je Tadić.
U toku je redovna skupštinska pauza do 17.15 časova.