BANJALUKA, Bankarski sektor u Republici Srpskoj (RS) u prošloj godini bio je stabilan, likvidan i sposoban da sve obaveze izvrši u roku dospijeća, rekla je direktorka Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac.
Devet banaka iz RS prošle godine ostvarilo je ukupnu neto dobit od 21,7 miliona KM, jedna banka imala je gubitak od 4,3 miliona KM, a još jedna banka je iskazala je gubitak nakon plaćanja poreza od 0,3 miliona KM, rekla je Injac, govoreći o Izvještaju o stanju u bankarskom sistemu RS u prošloj godini koji je danas usvojila Narodna skupština RS.
Prema njenim riječima, prošlu godinu obilježilo je podizanje kamatnih stopa, zbog čega je Agencija obavezala banke da objasne u ugovoru uslove kada i kako mogu da povećavaju kamatne stope.
Agencija za bankarstvo pokrenula je aktivnosti na formiranju baze podataka žiranata na osnovu čega je saznala da oko 2 500 žiranata žiranata vraćalo kredite u mikrokreditnim organizacijama, a u bankama oko 1 500.
“Mi ćemo nastaviti da dopunjavamo našu regulativu da dužnici ne bi ostali nekažnjeni za svoje dugove”, rekla je Injac.
Ona je naglasila da je ukupna aktiva banaka iznosila 5,38 milijardi KM, ali da je ukupan iznos kredita bio veći za jedan odsto, s tim da su krediti stanovništva bili manji za jedan odsto.
“Do kraja 2009. godine zabilježen je rast depozita od 17 odsto, a trend rasta depozita stanovništva je nastavljen i u ovoj godini što pokazuje visok nivo povjerenja u bankarski sektor”, rekla je Injac.
Ukupni plasmani kredita stanovništvu i banaka i mikrokreditnih organizacija iznosio je u prošloj godini 2,3 milijarde KM ili 1.664 KM po stanovniku RS, što je pad u odnosu na pretprošlu godinu kada je prosječna zaduženost bila 1.801 KM.
Osim Izvještaja o stanju u bankarskom sistemu RS za prošlu godinu, Narodna skupština RS usvojila je danas i Izvještaj o poslovanju i rezultatima rada, sa Finansijskim izvještajem Agencije za bankarstvo RS za 2009. godinu.
Poslanicu u usvojili i četiri zaključka koje su predložili poslanici SNSD-a u kojima se od Agencija za bankarstvo traži da unaprijedi podzakonsku regulativu u oblasti zaštite prava korisnika finansijskih usluga jasnim propisivanjem obaveza bankama, mikrokreditnim organizacijama, davaocima lizinga i štednokreditnim organizacijama da korisnike finansijskih usluga istinito, blagovremeno obavijeste o njihovim pravima i obavezama.
U zaključcima se od Agencije traži i da kontroliše zakonitost postupanja finansijskih organizacija po pitanju promjene kamatnih stopa po ugovorenim kreditima i naloži otklanjanje uočenih nepravilnosti, a Agencija i Vlada RS se zadužuju da analiziraju propise kojima se uređuje poslovanje banaka i prinudna naplata potraživanja radi predlaganja rješenja za zaštitu prava korisnika finansijskih usluga i zaštite povjerilaca, a sa ciljem zadržavanja stabilnosti finansijskog sektora.
U četvrtom zaključku se Agencija zadužuje da podzakonskom regulativom utvrdi obavezu bankama da koriste uvjerenje Poreske uprave o plaćenim porezima i doprinosima za lična primanja fizičkih lica kao javnu ispravu i potvrdu finansijskih primanja korisnika finansijskih usluga.
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
U četvrtom zaključku se Agencija zadužuje da podzakonskom regulativom utvrdi obavezu bankama da koriste uvjerenje Poreske uprave o plaćenim porezima i doprinosima za lična primanja fizičkih lica kao javnu ispravu i potvrdu finansijskih primanja korisnika finansijskih usluga.
Zašto bi ovo uopšte bila obaveza, a s druge strane kako može biti i javna isprava, kada PU poreske obaveze fizičkih lica tretaira pod oznakom tajnosti odnosno zaštite privatnosti.
Mislim da je o ovoj gospodji u zelenom koznom mantilicu i o njenoj agenciji do sada sve receno.. no comment.
To je ta Gospođa u zelenom mantilu što ne mješajući se u svoj posao, sada prima 10.000 Km plate, a puna je riječi onih koji je plaćaju-banke.
Da si radila što je trebalo ne bih sada u ovoj državi bio haos sa ovim kreditima.
Ne pravi se sada da ne kažem šta, samo ti nemaš morala, stidi se sram te bilo ti primaš 10.000 KM, da je reda bila bi smjenjena za 24 sata.