SARAJEVO – Nakon što je prošle godine odbio apelaciju Saliha i Muamera Alijagića i stavio tačku na njihovo milionsko potraživanje od Republike Srpske, Ustavni sud BiH se iznenada predomislio i sada donio potpuno suprotnu odluku, te odlučivanje prebacio ponovo na Vrhovni sud Republike Srpske.
Predmet „Alijagić“ na taj način će opet biti u sudnici i o njemu će se odlučivati po čak 20 put. Spor između Alijagića i Republike Srpske traje već deceniju, a vodi se jer Alijagići traže naknadu materijalne štete za oduzete mašine, alat, opremu i repromaterijal, poluproizvode i gotove proizvode iz njihove zanatske radnje u Trebinju 1993. godine.
Podsjećamo, portal CAPITAL objavio je lani da je nakon više sudskih procesa, Ustavni sud BiH, u martu 2018, kao neutemeljenu odbacio apelaciju Alijagića protiv presuda Vrhovnog suda RS i Višeg privrednog suda Trebinje, čime je stavljena tačka na njihovo milionsko potraživanje zbog oduzete imovine.
Međutim, nakon toga su Alijagići podnijeli zahtjev za preispitivanje Odluke Ustavnog suda BiH. Sud je zahtjev prihvatio u novembru 2018, te preispitao svoju Odluku.
Nakon preispitivanja, iste sudije Ustavnog suda BiH koje su lani odbile apelaciju Alijagića, sada, 31. januara ove godine, su je usvojile.
„Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ukida se presuda Vrhovnog suda Republike Srpske od 4. decembra 2014. i predmet vraća Vrhovnom sudu, koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku“, navodi se u Odluci Ustavnog suda BiH od 31. januara.
Naloženo je da Vrhovni sud RS u roku od 90 dana obavijesti Ustavni sud BiH o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja Odluke Ustavnog suda BiH.
Iz kabineta Pravobranioca Republike Srpske Milimira Govedarice za portal CAPITAL su rekli da im je dostavljena odluka Ustavnog suda BiH.
„Ustavni sud BiH je bio dužan da dostavi svim stranama zahtjev za preispitivanje Odluke, ali u ovom slučaju je prekršen član 70. Pravila Ustavnog suda, jer navedeni zahtjev nije dostavljen, s toga Pravobranilaštvo RS nije imalo mogućnost da se izjasni na isti“, istakli su u Pravobranilaštvu RS.
Dodali su i da se uvidom u Odluku Ustavnog suda primjećuje da je osnov za donošenje odluke pronašao u navodna četiri vještačenja iako je nesporno da su u toku dugogodišnjeg parničnog procesa bila samo dva vještačenja.
Decenija sudskih sporova
Alijagići su, nakon prestanka rata i povratka u Trebinje, 1999. godine tužili Republiku Srpsku, opštinu Trebinje i DP „Metalac“ iz Trebinja radi naknade materijalne štete za oduzete mašine, alat, opremu i repromaterijal, poluproizvode i gotove proizvode.
Osnovni i Okružni sud u Trebinju, te Vrhovni sud RS u tom predmetu su donijeli više odluka na koje su se Alijagići žalili, pa je Ustavni sud BiH 2009. godine djelimično usvojio njihove žalbe i „utvrdio povredu u odnosu na suđenje u razumnom roku, kao i na ostale aspekte prava na pravično suđenje“.
Ustavni sud BiH je tada, 2009. godine, utvrdio i povredu prava Alijagića na imovinu, pa je ostavio na snazi presudu Okružnog suda u Trebinju iz 2004. godine u dijelu u kojem je odlučeno o naknadi materijalne štete za oduzeti repromaterijal, dok je ukinuo presudu u dijelu o kamatama na naknadu za oduzeti repromaterijal i naknadu štete za izuzete mašine i opremu.
Tada je predmet vraćen Okružnom sudu Trebinje uz nalog da taj sud o zahtjevu za naknadu štete za izuzete mašine i opremu po hitnom postupku donese novu odluku.
Alijagići su u međuvremenu, 2010. godine Okružnom privrednom sudu dostavili podnesak kojim su precizirali tužbeni zahtjev i zatražili da im RS i Trebinje za izuzete mašine i opremu solidarno isplate 1,97 miliona KM sa kamatom i troškovima postupka.
Okružni sud Trebinje je 2011. godine predmet dostavio Okružnom privrednom sudu kao stvarno nadležnom.
Okružni privredni sud zatim 2012. godine usvaja da se Alijagićima isplati 1,97 miliona KM sa kamatama počev od 1993. godine, te da im se nadoknade sudski troškovi od 86.144 KM.
Na to su se žalile RS i opština Trebinje, te je Viši privredni sud u novembru 2012. godine djelimično usvojio žalbu i naložio da se Alijagićima isplati 305.270 KM, sa kamatom, kao i troškovi postupka od 13.898 KM.
Viši privredni sud je zaključio da je ostalo nejasno i nerazjašnjeno na koji način su vještaci došli do procijenjene tržišne vrijednosti mašina u iznosu od 1,97 miliona KM, te da apelanti nisu dokazali činjenice od kojih zavisi visina tužbenog zahtjeva u prvostepenoj presudi.
Alijagići su zatim protiv presude Višeg privrednog suda izjavili reviziju i dopunu revizije, što Vrhovni sud RS 2014. godine odbija.
Vrhovni sud je stao iza presude Višeg privrednog suda koji je, prihvatajući nalaz vještaka Neđe Krulja, odlučio da je šteta koja treba da bude isplaćena Alijagićima 305.270 KM.
Alijagići se zatim žale Ustavnom sudu BiH, kao posljednjoj instanci u BiH, jer smatraju da im je prekršeno pravo na pravično suđenje i pravo na imovinu.
„Apelanti smatraju da Viši privredni sud i Vrhovni sud nisu nalaz vještaka Mašinskog fakulteta Mostar potpuno i pravično cijenili kao stručno mišljenje, smatrajući da su pogrešno prihvatili nalaz vještaka Neđe Krulja. S obzirom na šest puta manju iskazanu vrijednost vještaka Krulja, apelanti smatraju da je bilo logično zaljučiti da se ni njegov nalaz ne može prihvatiti“, naveli su u Ustavnom sudu BiH prošle godine.
Dodali su da zadatak Ustavnog suda nije da se bavi preisitivanjem zaključaka redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene prava, već da ispita da li su, eventualno, povrijeđena ili zanemarena ustavna prava – pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu, pravo na učinkovit pravni lijek i druga prava, te da li je primjena zakona bila, eventualno, proizvoljna ili diskriminacijska.
Ustavni sud BiH je u Odluci od prošle godine istakao da su navodi Alijagića paušalni i da ne mogu osporiti detaljna obrazloženja u presudama Višeg privrednog suda i Vrhovnog suda.
„Apelanti niti jednom riječju nisu objasnili zašto smatraju da je zbog različito procijenjenog iznosa, koji im se treba isplatiti na ime naknade štete, došlo do povrede njihovih ustavnih prava“, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH od marta 2018. i zaključeno da osporenim presudama nije povrijeđeno pravo Alijagića na pravično suđenje.
„Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o kršenju prava na imovinu, takođe, neutemeljeni“, navedeno je u toj Odluci.
Prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, istaknuto je tada, te je nakon toga prihvaćen zahtjev za preispitivanje Odluke.
U novoj Odluci od 31. jauara ove godine Ustavni sud BiH „smatra da redovni sudovi, koji su donijeli presude koje se osporavaju apelacijom, nisu poštovali principe prava na pravičan postupak „u cjelini“ zbog toga što nisu uspjeli da različita vještačenja usaglase na adekvatan način, te su tako ostavili relevantna pitanja bez odgovora, što je neprihvatljivo s aspekta principa na pravičan postupak „u cjelini““.
CAPITAL je pisao i kako je Salih Alijagić ranije u Hrvatskoj izgubio milionski spor protiv Republike Srpske.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan